Dvodomnost
Dvodomne biljke ili diecijske (grč.: διοικία -diokia = imanje dva doma, dvodomost) je karakteristika vrste koja ima različite muške i ženske jedinke.[1] Di(o)ecijska reprodukcija je dvoroditeljska (biparentalna) reprodukcija. Dvodomost je jedan od modela koji isključuju samoplodnju i promovira alogamiju (prekrivanje) i na taj način teži smanjenju izraženosti recesivnih štetnih mutacija koje su prisutne u populaciji.[2] Cvjetnice imaju nekoliko drugih načina isključenja samoplodnje, zvane samoinkompatibilnost biljaka.
Kada se govori o dvodomnosti ili dvodomosti, češće se podrazumijevaju samo biljke, iako je ta pojava vezana i za životinje i gljive.
Životinje
uredi
U zoologiji se dvoecijske vrste mogu suprotstaviti hermafroditskim vrstama, što znači da je jedinka samo jednog spola, u kojem slučaju se češće upotrebljava sinonim gonohorist ili gonohorija češće. Diecijskim se također mogu opisati kolonije unutar neke vrste, poput kolonije Siphonophorae, koje mogu biti ili dvoecijske (dvospolne) ili monoecijke (jednospolne).[4] Jedna jedinka dvospolne kolonije je samo muška ili samo ženska. Većina vrsta životinja su razdvojenih spolova (gonohoristi).[5]
Biljke
urediDvodomne vrste imaju muške i ženske strukture odvojene na razlićitim jedinkama.[6][7]
Značenje muški i ženski u kontekstu biljaka razlikuje se od značenja koje se koriste u životinjskim grupama i upotreba nije strogo izjednačena. O ovom pitanju se govori članak smjena generacija. Oko 6% vrsta angiospermi je u potpunosti dvodomno, a oko 7% rodova ih ima neke dvoecijske vrste.[8] Neki od primjera su ginkgo, vrbe, kanabis i afrička tikovina. Diecija se javlja u velikom broju biljnih porodica. Međutim, češća je kod drvenastih biljaka[9] i heterotrofnih vrsta.[10] Certain algae are dioecious.[11]
- Primjeri
Dvodomna biljka je svaka ona vrsta biljke kod koje se jednospolni cvjetovi nalaze na odvojenim biljkama. Cvijet je dvospolan i prilagođen za oprašivanje pomoću insekata. Dvospolni cvjetovi imaju u istom cvijetu i tučak i prašnike.
Jedan od rimjera dvodomne biljke može biti hurma, za čiji uzgoj, na nekoliko ženskih, koje daju plodove, sadi se jedna muška hurma, koja oprašuje sve okolne ženske biljke, koje daju plodove.
- Hmelj je dvodomna biljka s razdvojenim muškim i ženskim cvjetovima koji se razvijaju na odvojenim jedinkama
- Ginko je također dvodomna biljka. Ženska stabka stvaraju vrlo glatke oraščiće. Razmnožava se sjemenom.
Rogač (Ceratonia siliqua) je dvodomna biljka s jednospolnim cvjetovima. Cvjetovi su jednospolni i dvospolni, dvodomni, mali i brojni, skupljeni po 20-40 u grozdovima. Ženski cvjetovi imaju po jedan tučak s nadraslom plodnicom dok muški imaju po pet prašnika.
- Velika kopriva je trajna dvodomna biljka s razgranatim puzavim podankom; dvodomna znači da se prašnički (muški) cvjetovi nalaze na jednoj, a tučkovi (ženski) cvjetovi na drugoj biljci.
- Tisa, smilje, špinat, lovor, jablan, još su također dvodomne biljke.
Alternative
urediPostoji nekoliko alternativa dieciji za organizaciju spolne reproduktivne strukture biljaka, uključujući bdvospolne cvjetove, monoeciju, gnomoneciju i andromonecju. To je opisan u Reproduktivna morfologija biljaka.
Kopnene biljke imaju smjenu generacija, od kojih sporofitna stvara spore, a ne gamete. Strogo gledajući, sporofiti kopnenih biljaka nemaju ni muške ni ženske reproduktivne organe. Cvjetovi gametoftnih biljaka su jednog spola; muški gametofiti su sadržani unutar polena, a ženski unutar ovula. Generacija sporofita naziva se diecijska kada svaki sporofit ima samo jednu vrstu organa koji stvara spore, koje u konačnici rađaju sve muške gamete (spermu) ili sve ženske gamete (jajašca). Nešto drugačiji pojmovi, dioičnost i monoičnost, mogu se koristiti za gametofitnu generaciju, iako se koriste i dioecijski i monoecijski.[12]
Gljive
urediMonoecija and diecija kod gljiva odnose se na ulogu davatelja i primatelja u parenju, pri čemu se jedro prenosi iz jedne haploidne hife u drugu, a dva jedra koja su tada prisutns u istoj ćeliji spajaju se kariogamijom i tvore zigot.[13] Definicija izbjegava spominjanje muških i ženskih reproduktivnih struktura, koje su kod gljiva rijetke.[13] Jrdinka diecijske vrste gljiva, ne samo da treba partnera za parenje, već obavlja samo jednu od uloga u prenosu jedarnog stanja, kao davatelj ili primatelj. Monoične vrste gljiva mogu obavljati obje uloge, ali možda nisu samokompatibilne.[13]
Adaptacijski značaj
urediDiecija ma populacijski nedostatak u usporedbi s hermafroditizmom: sjeme proizvodi samo oko pola reproduktivnih odraslih. Obično se pretpostavlja da dvospolne vrste stoga moraju imati kondicijske prednosti da bi nadoknadile taj trošak povećanim preživljavanjem, rastom ili razmnožavanjem. Kod drveće se ta nadoknada ostvaruje uglavnom putem povećane proizvodnje sjemena kod ženskih stabala. To zauzvrat pomaže nižim doprinosom reprodukcije rastu populacije, što rezultira pojavom da ne postoje vidljivi neto troškovi kada su muške jedinke u populaciji u poređenju s hermafroditskim.[14] Dvodomost može također ubrzati ili usporiti diverzifikaciju loze cvjetnica. Diecijske loze su u nekim rodovima raznovrsnije, a u drugima manje. Analiza je sugerirala da diecija nikada nije jaka kočnica za diverzifikaciju, niti je snažno pokreće.[15]
Također pogledajte
urediReference
uredi- ^ K. S. Bawa (1980). "Evolution of Dioecy in Flowering Plants". Annual Review of Ecology and Systematics. 11: 15–39. doi:10.1146/annurev.es.11.110180.000311. JSTOR 2096901.
- ^ Charlesworth D, Willis JH (2009). "The genetics of inbreeding depression". Nat. Rev. Genet. 10 (11): 783–96. doi:10.1038/nrg2664. PMID 19834483.
- ^ "Animal Diversity Web". Pristupljeno 27. 4. 2014.
- ^ Dunn, C.W.; Pugh, P.R.; Haddock, S.H.D. (2005). "Molecular Phylogenetics of the Siphonophora (Cnidaria), with Implications for the Evolution of Functional Specialization". Systematic Biology. 54 (6): 916–935. doi:10.1080/10635150500354837. PMID 16338764.
- ^ David, J.R. (2001). "Evolution and development: some insights from evolutionary theory". Anais da Academia Brasileira de Ciências. 73 (3): 385–395. doi:10.1590/s0001-37652001000300008.
- ^ "dioecious - Kew glossary". Arhivirano s originala, 5. 5. 2014. Pristupljeno 4. 5. 2014.
- ^ Hickey, M.; King, C. (2001). The Cambridge Illustrated Glossary of Botanical Terms. Cambridge University Press. Nepoznati parametar
|lastauthoramp=zanemaren (prijedlog zamjene:|name-list-style=) (pomoć) - ^ Renner, S. S.; R. E. Ricklefs (1995). "Dioecy and its correlates in the flowering plants". American Journal of Botany. 82 (5): 596–606. doi:10.2307/2445418. JSTOR 2445418.
- ^ Matallana, G.; Wendt, T.; Araujo, D.S.D.; Scarano, F.R. (2005), "High abundance of dioecious plants in a tropical coastal vegetation", American Journal of Botany, 92 (9): 1513–1519, doi:10.3732/ajb.92.9.1513, PMID 21646169CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)[mrtav link]
- ^ Nickrent D.L., Musselman L.J. (2004). "Introduction to Parasitic Flowering Plants". The Plant Health Instructor. doi:10.1094/PHI-I-2004-0330-01. Arhivirano s originala, 5. 10. 2016. Pristupljeno 10. 1. 2017.
- ^ Maggs, C.A. and Hommersand, M.H. 1993. Seaweeds of the British Isles Volume 1 Rhodophyta Part 3A Ceramiales. The Natural History Museum, London. ISBN 0-11-310045-0
- ^ Stearn, W.T. (1992). Botanical Latin: History, grammar, syntax, terminology and vocabulary, Fourth edition. David and Charles.
- ^ a b c Esser, K. (1971). "Breeding systems in fungi and their significance for genetic recombination". Molecular and General Genetics MGG. 110 (1): 86–100. doi:10.1007/bf00276051.
- ^ Bruijning, Marjolein; Visser, Marco D.; Muller-Landau, Helene C.; Wright, S. Joseph; Comita, Liza S.; Hubbell, Stephen P.; de Kroon, Hans; Jongejans, Eelke (2017). "Surviving in a Cosexual World: A Cost-Benefit Analysis of Dioecy in Tropical Trees". The American Naturalist. 189 (3): 297–314. doi:10.1086/690137. hdl:2066/168955. ISSN 0003-0147.
- ^ Sabath, Niv; Goldberg, Emma E.; Glick, Lior; Einhorn, Moshe; Ashman, Tia-Lynn; Ming, Ray; Otto, Sarah P.; Vamosi, Jana C.; Mayrose, Itay (2016). "Dioecy does not consistently accelerate or slow lineage diversification across multiple genera of angiosperms". New Phytologist. 209 (3): 1290–1300. doi:10.1111/nph.13696. PMID 26467174.