Donji Rujani
Donji Rujani su naseljeno mjesto u gradu Livnu, Bosna i Hercegovina.
Donji Rujani | |
|---|---|
Naseljeno mjesto | |
  Donji Rujani | |
| Koordinate: 43°53′18″N 16°44′07″E / 43.888352°N 16.735299°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Kanton 10 |
| Grad | Livno |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 431 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 34 |
| Matični broj | 130346[1] |
| Matični broj grada | 10588 |
Historija
urediPrvi pisani podatak o selu pod nazivom Donji Rujani datira od8. decembra 1400. a spominje se u darovnici kralja Stjepana Ostoje. Prema pričanju starijih mještana, selo je dobilo ime po mjesecu rujnu, jer su se u tom mjesecu doselili prvi mještani. Drugi pak govore da je dobilo ime po cvijeću "ruj" koje raste u podnožju Dinare. Selo se nalazi u podnožju Dinare, zapadno od grada Livna uz cestu koja vodi prema Bosanskom Grahovu.[2]
Geografija
urediBez planine Dinare život ljudi je bio nezamisliv. Bila je jedini izvor ogrijevnog drveta i jedini pašnjak od proljeća do ljeta. Na Dinari su ostali tragovi mnogih karavanskih putova preko kojih je selo bilo povezano s dalmatinskim selima s druge strane planine. Planina Dinara je puna kontrasta; tu su velike ravnice, šume, livade i nepregledni kamenjar pun jama i pećina. Iznad sela nalaze se vrhovi koji mještani nazivaju Debelica, Rasoja i Žrvanj. Zatim nailazimo na Uble, gdje se nalaze velike livade i sedam rimskih bunara sa živom vodom. Na Ublama se nalaze ostaci lugarskih kuća. Potom nailazimo na Koviovac, Šuplji umac u kojem se nalazi vrlo duboka jama. Iza Šupljog umca ide Mala poviruša te Velika poviruša. Dalje prema Čaprazlijama nalaze se Mali i Veliki sokolac, a iza njih se nalazi Vešća gora. Ispod sela nalazi se Livanjsko polje, koje se nalazi na nadmorskoj visini od 700 do 720 m. Odmah do sela su dva do četiri zgona (njiva) a zatim nastaju prostrane livade.
U polje vode tri ulice, Maljanska, Avlijaška i Podastranjska. Rijeka Jaruga spada u veće ponornice kraških polja. Ona od Livna teče prema Donjim Rujanima. U Sastavcima se u nju ulijeva Palačka, te dalje teče prema ponorima. Ponor je velik ali ponekad ne može primiti svu vodu, pa se onda rijeka izlije iz svog korita te poplavi gotovo cijelo polje. Ova voda teče kroz Dinaru, izvire kod Bitelića te se ulijeva u Cetinu. Selo se sastoji od četiri zaseoka; Maljani, Avlija, Podastrana i Tomišići.
Stanovništvo
uredi| Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Donji Rujani | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[3] | 1991.[4] | 1981.[5] | 1971.[6] | 1961.[7] | |||
| Osoba | 431 (100,0%) | 445 (100,0%) | 703 (100,0%) | 958 (100,0%) | 1 019 (100,0%) | ||
| Hrvati | 426 (98,84%) | 444 (99,78%) | 678 (96,44%) | 909 (94,89%) | 948 (93,03%) | ||
| Ostali | 3 (0,696%) | 1 (0,225%) | 18 (2,560%) | 1 (0,104%) | – | ||
| Bošnjaci | 1 (0,232%) | – | – | 1 (0,104%)1 | – | ||
| Ukrajinci | 1 (0,232%) | – | – | – | – | ||
| Jugoslaveni | – | – | 5 (0,711%) | – | – | ||
| Srbi | – | – | 2 (0,284%) | 47 (4,906%) | 70 (6,869%) | ||
| Crnogorci | – | – | – | – | 1 (0,098%) | ||
Reference
uredi- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 25. 3. 2016.
- ^ "Otvoren Memorijalni centar u Rujanima". hkv.hr. Arhivirano s originala, 24. 9. 2015. Pristupljeno 25. 3. 2016.
- ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 71)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 25. 3. 2016.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 25. 3. 2016.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 25. 3. 2016.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 25. 3. 2016.
