Crvene beretke su bili posebna postrojba Uprave državne bezbjednosti (od 1992. godine "Resor državne bezbednosti") Republike Srbije. Poznata je i pod nadimkom „Frenkijevci“ (po Franku Simatoviću) i kasnijem službenom nazivu Jedinica za specijalne operacije (JSO). Dijelovi jedinice su ratujući u prvoj polovici 1990-ih godina na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine prepoznavani pod imenima "Knindže", "Srpska dobrovoljačka garda", "Arkanovci", "Tigrovi", "Škorpioni", "Vukovi", nekada i samo kao "Jedinica".[1] Crvene beretke nisu bili u pravom smislu paravojna postrojba, jer je tu postrojba osnovala državna institucija uz privolu državnog vrha.[2]

Jedinica za specijalne operacije Resora državne bezbednosti Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije
AktivnaUgašena (25. mart 2003.)
Osnovana1991. (de facto)
1996. (de jure)
Država SFR Jugoslavija
SR Jugoslavija
Srbija i Crna Gora
VrstaSpecijalna policijska jedinica
DioUprava državne bezbjednosti MUP-a Srbije (od 1996)
Glavno sjedišteKula
Nadimak"Crvene beretke"
"Frenkijevci"
Boje     
BitkePreševski konflikt
Komandanti
Socijalistička Federativna Republika JugoslavijaFranko Simatović (1991–1998)
SR JugoslavijaMilorad Ulemek (1998–2001)
Srbija i Crna GoraDušan Maričić (2001–2003)

Pripadnici Crvenih beretki obučavani su u vojnim objektima u Srbiji, i to na Tari, u Bubanj Potoku, u Kuli i na Goču, a zatim su upućivani u Hrvatsku i BiH.[2]

Postrojba srbijanske tajne službe Uprave državne bezbjednosti, koja je u velikoj mjeri označavala vezu najopasnijeg organiziranog kriminala i vrha srbijanskog režima pod Slobodanom Miloševićem, nastavila je i nakon kraja rata biti umiješana u organizirani kriminal, te čak u političke atentate. Raspuštena je početkom 2002. godine u velikoj akciji srbijanskih snaga sigurnosti protiv organiziranog kriminala "Sablja".

Historija uredi

Nastanak uredi

Nakon što je u julu 1991. godine u Kninu proglašena Srpska autonomna oblast, iz Beograda dolazi posebna jedinica Službe državne bezbjednosti od oko 25 ljudi, koju su u razdoblju juna - jula 1991. godine organizirali dugogodišnji operativac Službe državne bezbjednosti Franko Simatović, te Dragan Vasiljković, Srbin s australijskim državljanstvom i vojnim iskustvom iz Australije kojega je F. Simatović bio angažirao radi osnivanja te nove postrojbe. Pripadnici nove jedinice nose kao svoj simbol crvenu beretku, a zapovjednik D. Vasiljković se predstavlja kao "Kapetan Dragan".

Nakon sukoba Martića i Babića u Kninu, u julu 1991. godine Vasiljković se vraća u Beograd (to nije bio kraj njegovog ratovanja), a posebnu postrojbu RS Krajine napušta trećina ljudstva. Zapovjedništvo preuzima izravno Franko Simatović. Od dijela pripadnika je 1994. godine sačinjena postrojba za protuteroristička djelovanja (srpski: Jedinica za antiteroristička dejstva) u samoj Srbiji (pri tome je sam Franko Simatović imenovan zamjenikom šefa Uprave državne bezbjednosti Republike Srbije Jovice Stanišića), a preostali dio nastavlja ratovati u Hrvatskom ratu i ratu u BiH pod imenima "Vukovi", "Srpska dobrovoljačka garda", Tigrovi i "Škorpioni"; važnu ulogu u njenom vođenju ima dugogodišnji suradnik Službe državne bezbjednosti i kasnije predvodnik organiziranog kriminala u Srbiji - Željko Ražnatović Arkan. Nakon završetka ratovanja u Hrvatskoj i BiH 1996. godine, "Jedinica" je preustrojena i preimenovana u Postrojbu za posebne operacije (srpski: Jedinica za specijalne operacije, JSO) te time i javno postala dio Uprave državne bezbjednosti Srbije, a jedan od zapovjednika Tigrova Milorad Ulemek "Legija" preuzeo je zapovjedništvo nad postrojbom.

JSO je osnovana i dugo držana izvan očiju javnosti, tako da nije bila poznata po službenom nazivu. Dio pripadnika su bili osobe sa zločinačkom prošlošću. Tijekom pohoda na prostoru bivše Jugoslavije pojedini pripadnici i dijelovi postrojbe bili su umiješani u ratne zločine, masakre i ratno profiterstvo.

Jedinice za specijalne operacije (JSO) su bile vrlo aktivne na Kosovu i Metohiji. JSO je na Kosovu bio poznat po beskrupuloznosti. Razna izvješća navode da je postrojba bila nazočna ili sudjelovala u napadu na Račak, pokolju u selu Ćušci, masakru u zatvoru Dubravi, itd.

Pripadnici ove jedinice su odgovorni za ubojstva i pokušaje ubojstava oporbenih političara, uključujući i napad na tada vodećeg oporbenog političara u Srbiji Vuka Draškovića u oktobru 1999. godine, za što su kasnije pravomoćno osuđeni i zapovjednici JSO Milorad Ulemek i Radomir Marković. Pripadnici JSO su odgovorni i za ubojstvo bivšeg predsjednika Srbije i jednog od Miloševićevih najvećih suparnika, Ivana Stambolića, 25. jula 2000. godine. Nakon pada Miloševića 5. oktobra 2000. godine, Milorad Ulemek je i dalje bio ostao na čelu postrojbe, jer je navodno imao neki dogovor s novim vlastima.

Postrojba za posebne operacije je krajem 2001. godine blokadama putova i prosvjedima pod punom ratnom opremom pokušala srušiti novu Đinđićevu vladu zbog uspostavljanje suradnje s Međunarodnim sudom za ratne zločine.

Ukidanje uredi

Nakon što su pripadnici te postrojbe 2003. godine izvršili atentat i ubili premijera Srbije dr. Zorana Đinđića, Crvene beretke su raspuštene; prestanak specijalne postrojbe policije koja je bila vrlo povezana s organiziranim kriminalom bio je važan dio policijske akcije "Sablja", koja je znatno smanjila utjecaj najopasnijih kriminalnih skupina u Srbiji. Mnogi članovi postrojbe su nakon atentata na Zorana Đinđića optuženi za zločine, ubojstva, otmice, razbojništva, a neki od njih su i osuđeni na zatvorske kazne. Ostali pripadnici su postali dio tada novoformirane Žandarmerije.

Posljedice uredi

Osuđivanje za zločine uredi

Antentati uredi

Kriminal uredi

  • Srpski ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić tvrdio je da su bivši pripadnici Crvenih beretki učestvovali u pljački helikoptera Västberga 23. septembra 2009.

Trivija uredi

  • Pripadnici jedinice imaju tetovažu ruže na vratu, što su novinari primijetili tokom suđenja "Legiji".

Reference uredi

  1. ^ "Dete Službe". Nedeljnik Vreme. Arhivirano s originala, 21. 4. 2021. Pristupljeno 21. 4. 2021.
  2. ^ a b SOA Jeste li znali? Zločini - Srpske postrojbe, kao što su "Škorpioni", osnivala je Državna bezbednost