Crni nosorog

Crni nosorog (latinski: Diceros bicornis) je veliki afrički sisar iz reda kopitara, koji naseljava istočne i centralne dijelove Afrike uključujući Keniju, Tanzaniju, Kamerun, Južnu Afriku, Namibiju i Zimbabve. Iako u nazivu stoji "crni", ovi nosorozi imaju više sivo-bijelu boju kože.

Crni nosorog
Sistematika
Carstvo	Animalia
Koljeno	Chordata
Razred	Mammalia
Red	Perissodactyla
Porodica	Rhinoceratidae
Rod	Diceros
Vrsta	D. bicornis
Dvojno ime
Diceros bicornis Linnaeus, 1758.
Rasprostranjenost crnog nosoroga

Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) je 7. jula 2006. godine objavila da je zapadnoafrički crni nosorog (Diceros bicornis longipes), jedna od četiri podvrste, potencijalno proglašen izumrlim. Prema izvještaju IUCN, populacija ove podvrste je pala sa 3.000 na samo deset primjeraka nedavnih godina, ali specijalisti kažu da nijedan nosorog nije pronađen tokom nedavnog istraživanja u sjevernom Kamerunu.

Podvrste

Postoje četiri podvrste crnih nosoroga:

• Najbrojniji su crni nosorozi koji nastanjuju Mozambik, Južnoafričku Republiku, centralnu Tanzaniju i Zambiju (Diceros bicornis minor).
• Jugozapadni crni nosorozi (Diceros bicornis bicornis) bolje su prilagođeni načinu života u sušnim i polusušnim savanama Namibije, južne Angole, zapadne Bocvane i zapadne Južnoafričke Republike.
• Istočnoafrički crni nosorozi (Diceros bicornis michaeli) su u prošlosti naseljavali južni Sudan, Etiopiju, Somaliju na jug sve do Kenije i sjeverne Tanzanije. Danas pretežno žive na prostoru Tanzanije.
• Zapadnoafrički crni nosorozi (Diceros bicornis longipes) su najrjeđi i najugroženiji od svih podvrsta. U prošlosti su živjeli u velikom dijelu zapadne Afrike. Sve do nedavno, samo nekoliko jedinki je obitavalo u sjevernom Kamerunu, ali 7. jula 2006. godine, IUCN su ih proglasili za potencijalno izumrlu podvrstu.

Izgled

Odrasli crni nosorog u ramenima ima 147–160 centimetara i dugačak je od 3,3 do 3,6 metara. Odrasli su teški od 800 do 1400 kilograma, a ženke su manje od mužjaka. Dva roga načinjena od keratina polaze od lobanje, prednji je duži (oko 50 cm, maksimalna dužina izmjerena iznosila 140 cm). Zadnji rog, koji je kraći, dužine je oko 18 centimetara. Ponekad se može formirati i treći, najmanji rog. Rogovi služe za odbranu, zastrašivanje, iskopavanje korijenja i lomljenja granja prilikom jedenja. Boja kože ovisi o uslovima u samom tlu gdje se nosorozi valjaju, pa zbog toga nijedan "crni" nosorog nije zapravo crn.

Crni nosorozi su mnogo manji od bijelih i imaju donju usnu dugu i gipku kojom grabe lišće i mladice grmova. Bijeli nosorozi imaju usne u obliku kvadrata pogodne za jedenje trave. Također se međusobno razlikuju po tome što crni nosorozi imaju manju lobanju i uši, kao i po tome što nemaju upadljivu izbočinu na ramenima kao bijeli nosorozi.

Najomiljenija boravišta crnog nosoroga su slobodne ravnice, savane, šikare i močvare.

Izbjegavaju guste šume. Mogu se prilagoditi životu na visini do 2000 metara.

Razmnožavanje

Majka sa mladim nosorogom

Odrasli su samotnjaci i jedino u toku sezone parenja se mogu mužjak i ženka vidjeti zajedno. Parenje nije strogo sezonski određeno, ali u sušoj okolini ženke teže rađaju nego pri kraju kišne sezone.

Trudnoća traje od 15 do 16 mjeseci. Rađa se jedno mladunče, teško oko 35 do 60 kilograma koje je spremno pratiti majku već nakon tri dana. Sa dvije godine je u potpunosti odgojeno. Majka i mladunče ostaju zajedno 2-3 godine dok se ne rodi sljedeća beba; mlade ženke mogu i duže ostati uz majku formirajući omanje grupe. Mladunčad predstavljaju metu za hijene i lavove. Spolna zrelost kod ženki se dostiže sa 5 do 7, a kod mužjaka sa 7 do 8 godina.

Očekivani životni vijek u divljini iznosi od 35 do 70 godina.

Status

Većim dijelom 20. vijeka crni nosorog je bio najrasprostranjenija vrsta nosoroga. Oko 1900. godine pretpostavlja se da je živjelo nekoliko stotina hiljada ovih nosoroga u Africi. Tokom kasnih godina druge polovice 20. vijeka njihov broj je ozbiljno pao na procjenjenih 70 000, u kasnim 60-tim na svega 10 000 do 15 000 1981. godine. U ranim 90-tim, broj crnih nosoroga se sveo na tek 2 500. Prema procjenama Svjetske fondacije za zaštitu nosoroga (IRF) cjelokupna afrička populacija se od 90-tih godina malo poboljšala brojeći 3 610 nosoroga 2003. godine.

Crni nosorog je doveden na samu ivicu istrjebljenja uslijed gubitka staništa i ilegalnog lova zbog roga. Rog se koristi u tradicionalnoj kineskoj medicini jer, prema riječima travara, vjeruje se da ima iscjeliteljsko djelovanje, vraća u život osobe u nesvjestici i pomaže u liječenju groznice. Također, kažu da 16 do 18 kilograma težak jedan rog je dovoljan za 30-tak grama lijeka kako bi se izlječilo stotine ljudi.