Kamerun

država na zapadu Afrike

Republika Kamerun (francuski: République du Cameroun) je država pozicionirana u centralnoj i zapadnoj Africi. IGraniči sa Nigerijom na zapadu; Čadom na sjeveroistoku; Centralnoafričkom Republikom na istoku, i Ekvatorijalnom Gvinejom, Gabonom, i Republikom Kongo na jugu.

Republika Kamerun
République du Cameroun
Republic of Cameroon
Zastava {{{ime_genitiv}}} Grb {{{ime_genitiv}}}
Zastava Grb
Himna"Chant de Ralliement"

Položaj na karti
Glavni grad Yaoundé
Službeni jezik francuski i engleski
Državno uređenje  
• Predsjednik
Paul Biya
• Predsjednik vlade
Joseph Dion Ngute
Zakonodavstvo
Nezavisnost Od Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva 1. januara 1960
Površina
• Ukupno
475.440 km2 (52.)
• Vode (%)
1,3
Stanovništvo
• Ukupno
15.746.179 (60.)
34/km2 
Valuta CFA franak (100 centima)
Vremenska zona UTC +1
Pozivni broj 237
Internetska domena .cm

Obalna linija Kameruna leži na zavoju rijeke Bonny, odnosno dijelu Gvinejskog zaliva i Atlantskog okeana.

Kamerun se naziva "Afrika u malom", zbog svoje geološke i kulturne raznolikosti. Prirodna obilježja uključuju plaže, pustinje, planine, tropske kišne šume, i savane. Najviša tačka je planina Kamerun (Cameroon), na jugozapadu. Najveći gradovi su Douala, Yaoundé, i Garoua.

U Kamerunu živi preko 200 različitih lingvističkih grupa. Zemlja je dobro poznata po svojim izvornim muzičkim stilovima, posebno "makossa" i "bikutsi", kao i svom uspješnom nogometnom timu.

Engleski i francuski su službeni jezici.

Rani naseljenici ove teritorije su bili pripadnici Sao civilizacije oko jezera Čad, kao i Baka lovci-skupljači u jugoistočnim prašumama.

Pripadnici Fulani vojske su osnovali Emirat Adamawa na sjeveru, u 19. vijeku, i različite etničke grupe na zapadu i sjeverozapadu sun osnovale moćne područja kojima upravljaju poglavice. Kamerun je postao njemačka kolonija 1884. godine.

Glavni grad je Yaounde. Površina države je 476 000 km2, ima 15 mil stanovnika. Reljef je planinski, najviši vrh Kamerun ima visinu 4070 m. Klima je tropska vlažna a na jugu ekvatorijalna, najkišovitije mjesto u Africi.

Etimologija

uredi

Izvorno, Kamerun je bio egzonim koji su Portugalci dali rijeci Wouri, koju su nazvali Rio dos Camarões - "rijeka škampa" ili "škampska rijeka", misleći na tada obilne kamerunske škampe.[1][2] Danas ime zemlje na portugalskom ostaje Camarões.

Historija

uredi

Otkrili su ga Portugalci u 15. vijeku. Do Prvog svjetskog rata bio je njemačka kolonija kada su sjeverni dio okupirale britanske snage iz Nigerije, a ostatak kolonije francuske snage iz Srednjeg Konga. Do 1958. godine Kamerun je bio mandatno područje Ujedinjenih nacija dato na upravljanje Francuskoj i Velikoj Birtaniji. Godine 1960. francuski dio stiče nezavisnost, a godinu poslije, nakon referenduma, južni dio britanskog Kameruna pridružuje se Federalnoj republici Kamerun, a sjeverni dio Republici Nigeriji.

Vlada

uredi

Političke podjele

uredi

Geografija

uredi

Privreda

uredi

Stanovništvo

uredi

Kultura

uredi

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ "cameroon | Origin and meaning of the name cameroon by Online Etymology Dictionary". www.etymonline.com (jezik: engleski). Pristupljeno 27. 6. 2021.
  2. ^ "Camarões: o que os crustáceos têm a ver com o país? | Sobre Palavras". VEJA (jezik: portugalski). Pristupljeno 27. 6. 2021.

Vanjski linkovi

uredi