Crna

najtamnija boja

Crna je najtamnija boja i nastaje nedostatkom ili potpunom apsorpcijom svjetlosti. Ahromatska je boja poput bijele i sive, odnosno nema svoju karakterističnu talasnu dužinu. Jedna je od 4 primarne boje u modelu CMYK (pored cijan, žute i magente) koji se koristi za stvaranje svih drugih boja pri štampanju u boji. Često se koristi za predstavljanje mračnih motiva i simbolički je suprotna bijeloj (tj. svjetlosti).

Crna
 
Philip the good.jpg
Gisele Bündchen at the Fashion Rio Inverno 2006.jpg
01 Schwarzbär.jpg
Queen Victoria after Heinrich von Angeli.jpg
NGC 406 Hubble WikiSky.jpg
Percy Bysshe Shelley by Alfred Clint.jpg
Supreme Court US 2009.jpg
Koordinate boje
Heks. zapis#000000
sRGBB  (rgb)(0, 0, 0)
CMYKH   (c, m, y, k)(0, 0, 0, 100)
HSV       (h, s, v)(0°, 0%, 0%)
IzvorPo definiciji
B: Normalizirano na [0–255] (bajtova)
H: Normalizirano na [0–100] (stotina)

Bila je jedna od prvih boja koju su koristili ljudi za vrijeme neolita za stvaranje pećinskih slika. U 14. stoljeću članovi kraljevstva, svećenstvo, sudije i državni službenici širom Evrope počeli su se oblačiti u crno. U 19. stoljeću postala je karakteristična za engleske pjesnike romantizma, poslovne ljude i državnike, a u 20. stoljeću postala je boja visoke mode.[1]

U Rimskom carstvu postala je boja žalosti, a u narednim stoljećima često se povezivala sa smrću, zlom, vješticama i magijom. Prema istraživanjima u Evropi i Sjevernoj Americi, danas se najčešće povezuje sa žalošću, tajnama, magijom, silom, nasiljem, zlom i elegancijom.[2]

ReferenceUredi

  1. ^ Heller, Eva (2009). Psychologie de la couleur - Effets et symboliques. Pyramyd. str. 105–126. ISBN 978-2-35017-156-2.
  2. ^ Heller, Eva (2000), Psychologie de la couleur - effets et symboliques (str. 105–27).