Cavtat (italijanski:Ragusavecchia) je naseljeno mjesto i sjedište općine Konavle, Dubrovačko-neretvanska županija, Republika Hrvatska.

Cavtat
naselje
pogled na Cavtat
pogled na Cavtat
Cavtat nalazi se u Hrvatska
Cavtat
Cavtat
Lokacija u Hrvatskoj
Koordinate: 42°34′53″N 18°13′03″E / 42.58139°N 18.21750°E / 42.58139; 18.21750Koordinate: 42°34′53″N 18°13′03″E / 42.58139°N 18.21750°E / 42.58139; 18.21750
Država Hrvatska
Županija Dubrovačko-neretvanska
OpćinaKonavle
Najveća nadmorska visina5 m
Stanovništvo (2021.)
 • Naselje2.189
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj20210 Cavtat
Pozivni broj(+385) 20
Cavtat, rimokatolička crkva "Gospa Snježna"

Ime uredi

Naziv Cavtat slavizirani je oblik nastao od naziva Civitas vetus, kako su njegovi bjegunci u Dubrovniku nazivali svoje matično naselje Epidaurum.

Geografski položaj uredi

Smješten je na zapadnim obalama Konavala, 19 km jugoistočno od Dubrovnika, ispod Jadranske magistrale.

Historija uredi

Na mjestu današnjeg Cavtata bila je grčka kolonija Epidaurum koja 228. p. n. e. dolazi pod vlast Rimljana[potrebna odrednica] koji tu osnivaju svoju koloniju Epidaurus. Ondašnji stanovnici Cavtata napuštaju mjesto povlačeći se pred najezdom Slavena 614. i ispod padina brda Srđ prelaze u naselje latinskog naziva Ragusa, današnji Dubrovnik.

Slavenski Cavtat (Captat, Civitas Veterum, Ciuita Vechia) u sastavu je sklavinije Konavle i dijelio je sudbinu te zemlje. Cavtat je od kraja 1426. u sastavu Dubrovačke Republike.

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine Dubrovnik.

Stanovništvo uredi

Na popisu stanovništva 2021, Cavtat je imao 2.189 stanovnika.

Broj stanovnika po popisima[1]
1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. 2021.
749 634 675 723 708 740 700 774 641 654 821 954 1.585 1.930 2.015 2.153 2.189

Napomena: U 1981. smanjeno za nenaseljeni dio područja koji je pripojen naselju Zvekovica. U 1971. sadrži dio podataka bivšeg naselja Obod.

Popis 1991. uredi

Na popisu stanovništva 1991, naseljeno mjesto Cavtat je imalo 1.930 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

Cavtat
1991.

ukupno: 1,930

  Hrvati 1,498 (77,61%)
  Srbi 151 (7,82%)
  Jugoslaveni 81 (4,19%)
  Muslimani 57 (2,95%)
  Crnogorci 34 (1,76%)
  Albanci 15 (0,77%)
  Makedonci 9 (0,46%)
  Slovenci 7 (0,36%)
  Česi 4 (0,20%)
  Slovaci 4 (0,20%)
  Nijemci 3 (0,15%)
  Ukrajinci 3 (0,15%)
  Italijani 2 (0,10%)
  Mađari 2 (0,10%)
  Rusi 1 (0,05%)
  ostali 8 (0,41%)
  neopredijeljeni 37 (1,91%)
  region. opr. 1 (0,05%)
  nepoznato 13 (0,67%)

Privreda uredi

Privreda Cavtata se gotovo u cijelini zasniva na turizmu i ugostiteljstvu, te u nešto manjoj mjeri ribarstvu. U Cavtatu danas postoji pet hotela od koji je najpoznatiji hotel "Croatia" sa pet zvjezdica, te brojni restorani, caffe barovi, suvenirinice, luka za prihvat manjih i većih jahti i izletničkih brodića.

Znamenitosti uredi

U toploj atmosferi urbane cjeline starog jezgra Cavtata, ističe se kuća Vlaha Bukovca, muzej ambijetalnog gradskog prostora, atelje i galerija umjetnina najznačajnijeg hrvatskog slikara akademskog realizma. Mauzolej porodice Račić, na groblju "Sv. Roka" u Cavatu, je remek djelo poznatog vajara Ivana Meštrovića. Knežev dvor, uz samu cavtatsku rivu, je palata iz 16. vijeka, nekad sjedište dubrovačkog kneza, danas je galerija i zbirka umjetnina fondacije Valtazara Bogišića, pravnika i pisca iz 19. vijeka. Pinakoteka župne crkve "Sv. Nikole", čuva vrijedno sakralno blago koje je prikupljano kroz vijekove.

U Cavtatu su sačuvani i spomenici iz rimskog vremena, između ostalog ostaci pozorišta, kao i ostaci gradskih zidina, akvadukta, monumentalne jezgre - nimfeja i jedne veće gradske vile. Osim toga u Cavtatu postoje brojne stare palate i rezidencije pomoraca.

Poznate osobe uredi

Cavtat je rodno mjesto poznatog pravnika i naučnika Valtazara Bogišića, autora Općeg imovinskog zakonika za Knjaževinu Crnu Goru.

U Cavtatu je 1855. godine rođen Vlaho Bukovac, jedan od najpoznatijih hrvatskih slikara. Poznatija su mu djela velike dekorativne kompozicije Dubravka i Gundulićev san.

Među poznatim osobama rođenim u Cavtatu, neizbježno je i ime hrvatskog političara Frana Supila, rođenog u Cavtatu 1870. godine, borca za ujedinjenje Dalmacije sa Hrvatskom.

Saobraćaj uredi

Cavtat je uskim i krivudavim lokalnim putem dugačkim 2 km, kod mjesta Zvekovica povezan sa Jadranskom magistralom. U neposrednoj blizini Cavtata, 5 km istočno, nalazi se dubrovački aerodrom.

Sa Dubrovnikom je povezan autobuskom linijom 10 saobraćajnog preduzeća "Libertas".

Sport uredi

Također pogledajte uredi

Galerija uredi

Cavtat, panorama

Literatura uredi

  • [1] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
  • Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., ISBN 953-6667-07-X, ISBN 978-953-6667-07-9;

Reference uredi

Vanjski linkovi uredi


  Nedovršeni članak Cavtat koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.