Bosanskohercegovački dinar

valuta Republike Bosne i Hercegovine (1991–1998)

Bosanskohercegovački dinar je naziv za valutu koja je bila službena u Republici Bosni i Hercegovini kao i Bosni i Hercegovini do 1998. godine. U opticaj je uveden 1992. i koristio se do 1998. kada je zamijenjen Konvertibilnom markom.

Bosanskohercegovački dinar

Novčanica od 10 din iz prve serije 1992
ISO 4217 KodBAD
KorisnikRepublika Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina
OznakaDin
Kovanicenisu postojale
Novčanice10 din, 25 din, 50 din, 100 din, 500, din, 1000 din
Nacionalna bankaNarodna banka Bosne i Hercegovine

Pozadina uredi

Kao jedan od rezultata političke krize koja je zadesila bivšu Jugoslaviju javlja se i između ostalog i hiperinflacija. U to doba, 1988. godine najviša denominacija dinara je bila 50.000 dinara a već sljedeće godine 2.000.000 dinara. Reformom iz 1990. godine jedan novi dinar je mijenjan za 10.000 starih dinara. Raspadom Jugoslavije i pod prijetnjom hiperinflacije, koja je kasnije zadesila Srbiju i Crnu Goru, vlada Republike Bosne i Hercegovine odlučuje se za uvođenje bosanskohercegovačkog dinara. Uvođenje nove valute od strane nezavisne države je osim ostalih razloga bio i jedan od činova suverenosti.

Prva serija uredi

1. jula 1992. godine izlaze iz štampe apoeni od 10, 25, 50, 100, 500 i 1000 dinara. Na naličju se naizmjenično nalazi Stari most u Mostaru kao i modificirani grba Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Nazivi su ispisani latinicom i ćirilicom.

Nominalna
vrijednost
Prednja
strana
Stražnja
strana
Veličina Prvo
izdanje
Kat.broj
10 Din
 

 

145 mm × 72 mm 1. juli 1992. # 10
25 Din
 

 

145 mm × 72 mm 1. juli 1992. # 11
50 Din
 

 

145 mm × 72 mm 1. juli 1992. # 12
100 Din
 

 

145 mm × 72 mm 1. juli 1992. # 13
500 Din
 

 

145 mm × 72 mm 1. juli 1992. # 14
1000 Din
 

 

145 mm × 72 mm 1. juli 1992- # 15

Prva serija sa dodatnim žigom uredi

Bosanskohercegovački dinar bio je u opticaju uglavnom na području pod kontrolom Armije RBiH (Sarajevo...), tako da značaj ove valute nije nikad bio na čitavom području BiH i u nekim područjima upotrebljavali su se jugoslavenski dinari sa raznim žigovima, kao i bosanskohercegovački dinari koji su bili specifični po tome da su vrijedili samo u nekim područjima (Travnik).

Nominalna
vrijednost
Prednja
strana
Stražnja
strana
Veličina Prvo
izdanje
Kat.broj
100.000 Din
 

Bosanskohercegovački dinar sa nominalnom vrijednošću od 10 dinara i dodatnim žigom u vrijednosti od 100.000 Din. U upotrebi u području Travnika.[nedostaje referenca]
 

145 mm × 72 mm 10. novembar 1992. # 34 A

Druga serija uredi

Od 1992-1994. godine vrijede apoeni, koji su zamijenjeni 1994. godine sa apoenima tzv. novog dinara po odnosu 10.000 starih dinara = 1 dinar. Ove novčanice na poleđini imaju tadašnji grb sa ljiljanima, kao i stari most u Mostaru. Svi apoeni su bili ružičaste boje na bijelom papiru iste veličine.

Nominalna
vrijednost
Prednja
strana
Stražnja
strana
Veličina Prvo
izdanje
Kat.broj
10 Din
 

 

119 mm × 64 mm 15. august 1994.
20 Din
 

 

119 mm × 64 mm 15. august 1994.
50 Din
 

 

119 mm × 64 mm 15. august 1994.
100 Din
 

 

119 mm × 64 mm 15. august 1994.
500 Din
 

 

119 mm × 64 mm 15. august 1994.

Odnos je bio da je 100 tzv. novih dinara odgovaralo jednoj njemačkoj marki (DEM) koja je praktično potisnula dinar iz opticaja. Uvođenjem dinara u odnosu 100 BHD = 1 DEM odnos ostaje nepromjenjen sve do uvođenja konvertibilne marke 1998. godine

U to vrijeme se u dijelu BiH koji je većinski naseljen Hrvatima koristi hrvatski dinar, a na području Republike Srpske dinar Republike Srpske, koji je kasnije zamjenjen jugoslavenskim dinarom.

Također pogledajte uredi

Reference uredi

Vanjski linkovi uredi