Vodozemci

Vodozemci ili amfibije (latinski: Amphibia) su četveronožni i ektotermni kičmenjaci i čine vrstu slatkovodnih i kopnenih kičmenjaka. Njihovo naučno ime je izvedeno od grčkog "amphi bios" (dvostruki život). To ime se zasniva na činjenici da većina vodozemaca stadij larve proživljavaju u vodi, a nakon metamorfoze mogu živjeti na kopnu, ali provode cijeli život u blizini vode. Nastanjuju širok spektar staništa, pri čemu većina vrsta živi u kopnenim, fosorskim, arborealnim ili slatkovodnim vodenim ekosistemima, ali neke vrste su razvile adaptacije ponašanja kako bi to zaobišle. Mnogi su prvenstveno noćne životinje kako bi se zaštitili od mogućih grabežljivaca, ali i da bi smanjili gubitak vode preko kože.

Vodozemci
Raspon fosila: Late Devonian–Holocene PreЄ Є O S D C P T J K Pg N
Bufo melanostictus
Sistematika
Carstvo	Animalia
Koljeno	Chordata
Potkoljeno	Vertebrata
Natklasa	Tetrapoda
Razred	Amphibia Linnaeus, 1758
Potklase i redovi
Red Temnospondyli - izumrli Potklasa Lepospondyli - izumrli Potklasa Lissamphibia    Red Anura    Red Caudata    Red Gymnophiona

Mladi uglavnom prolaze kroz metamorfozu od larve sa škrgama u odraslu formu koja diše zrak plućima. Vodozemci koriste svoju kožu kao sekundarnu respiratornu površinu, a neki mali kopneni daždevnjaci i žabe nemaju pluća i u potpunosti se oslanjaju na svoju kožu. Površno su slični reptilima poput guštera, ali, zajedno sa sisarima i pticama su amnioti i ne zahtijevaju vodena tijela u kojima se razmnožavaju. Sa svojim složenim reproduktivnim potrebama i propusnom kožom, vodozemci su često ekološki indikatori; u posljednjim decenijama došlo je do dramatičnog pada populacija vodozemaca za mnoge vrste širom svijeta.

Najraniji vodozemci evoluirali su u devonskom periodu od sarcopterygijskih riba s plućima i koštanim perajama, osobinama koje su bile od pomoći pri prilagođavanju na kopno. Diverzificirali su se i postali dominantni tokom perioda karbona i perma, ali su ih kasnije istisnuli gmizavci i drugi kičmenjaci. Porijeklo modernih vodozemaca koji pripadaju Lissamphibia, koji su se prvi put pojavili tokom ranog trijasa, prije oko 250 miliona godina, dugo je bilo sporno. Međutim, konsenzus u nastajanju je da oni vjerovatno potiču od temnospondila, najraznovrsnije grupe prahistorijskih vodozemaca, tokom permskog perioda.

Tri moderna reda vodozemaca su Anura (žabe), Urodela (daždevnjaci) i Apoda (cecilije). Četvrta grupa, Albanerpetontidae, izumrla je prije oko 2 miliona godina. Broj poznatih vrsta vodozemaca je oko 8.000, od kojih su skoro 90% žabe. Najmanji vodozemac (i kralježnjak) na svijetu je žaba iz Nove Gvineje (Paedophryne amauensis) sa dužinom od samo 7,7 mm. Najveći živi vodozemac je 1,8 m južnokineski džinovski daždevnjak (Andrias sligoi), ali on je manji od prahistorijskih temnospondila kao što je Mastodonsaurus koji je mogao doseći i do 6 metara u dužinu. Proučavanje vodozemaca naziva se batrahologija, dok se proučavanje gmazova i vodozemaca naziva herpetologija.

Anatomija

Vodozemci imaju četiri uda, ali kod manjeg broja pripadnika ove vrste neki udovi su se izgubili. Na prednjim nogama u pravilu imaju četiri, a na zadnjim pet prstiju. Imaju pljosnate lobanje i često reducirane kosti. Tako većina nema rebra. Izraženost pršljenova kičme često služi kao način za određivanje porijekla pojedine vrste. Koža je tanka i gola, ali zato puna žljezda i pigmentnih ćelija. Koža ima važnu ulogu u disanju i razmjeni tjelesnih tekućina. Kao larve, vodozemci imaju škrge, a u odraslom obliku vrlo jednostavna pluća, ali i koža i usta im pomažu pri disanju i kod razmjene plinova. Vodozemci su hladnokrvne životinje pa se prilagođavaju temperaturi okoline. Srce im se sastoji od dvije predkomore, i jedne komore. Crijevni, urinarni i spolni otvor završavaju u kloaki.

Podjela

Djele se na tri osnovne grupe:

1. Repati vodozemci (repaši) - Ova vrsta vodozemaca ima gotovo čitav život dva para udova. Pretstavnici ove grupe su: daždevnjaci, vodenjaci, čovječja ribica (koja je endemična u ovom području), itd.
2. Bezrepaši (žabe) - Ova vrsta vodozemaca živi pretežno u močvarama. Pokreću se nogama, jačim zadnjim i slabijim prednjim. Postoje razne vrste žaba, npr: zelena žaba, žaba krastača, šumska žaba, itd.
3. Beznošci - Ova vrsta je crvolikog oblika, slijepe su i bez udova. Žive u tropskim krajevima.

Evolucija vodozemaca

Proterogyrinus, izumrli predstavnik vodozemaca

Većina naučnika koja se bavi pitanjem evolucije o vodozemcima, tvrde da su svi današnji vodozemci nastali od stegocefala, jednog od izumrlih primitivnih vodozemaca. Za prvobitnog vodozemca kaže se da je bila riba koja je hodala. Smatra se da su stegocefali nastali od riba šakoperki i od stegocefala današnji vodozemci, a riba resoperki više i nema. Međutim, 1958. godine na istočnoj obali Indije otkrivena je zadnja živuća vrsta riba resoperki, pod imenom latimerija. Sve ostale vrste riba resoperki su izumrle prije 80 miliona godina.

Vanjski linkovi

• Amphibians – AnimalSpot.net
• ArchéoZooThèque : Amphibians skeletons drawings : available in vector, image and PDF formats
• Amphibian Specialist Group
• Amphibian Ark
• AmphibiaWeb
• Global Amphibian Assessment Arhivirano 12. 4. 2011. na Wayback Machine
• Amphibian vocalisations on Archival Sound Recordings Arhivirano 26. 5. 2010. na Wayback Machine

Nedovršeni članak Vodozemci koji govori o biologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.