Herpetologija (grč. ἑρπετόν - herpeton = puzeća životinja + -λογία – logia = znanje, učenje) je grana zoologije koja se bavi proučavanjem vodozemaca (žabe, krastače, salamandre, tritoni), i gmizavaca (uključujući zmije, guštere, crvolike guštere. kornjače i krokodile).[1]

Vodozemac - žaba: Bufo melanostictus
Mužjak alpskog tritona (Triturus alpestris)
Ženka alpskog tritona
Gušteri: par zelembaća (Lacerta viridis) i zidni gušter (Lacerta muralis)
Gmizavac - zmija: poskok (Vipera ammodytes)
Omot knjige "The Snakes Of Europe", jednog od prvih akademskih tekstova o zmijama

Batrahologija je dalje subdisciplinarna herpetologija, koja proučava vodozemce. Herpetologija se bavi poikilotermnim tetrapodima. Prema ovoj definiciji "herps" (ili ponekad "herptiles" ili "herpetofauna") isključuju ribe, ali to nije neuobičajeno za herpetološka i ihtiološka naučnih društava koja se okupljaju na objavljivanju zajedničkih časopisa i na konferencijama, u cilju razmjene ideja između istraživača u ovim oblastima. Jedna od najprestižnijih organizacija, American Society of Ichthyologists i Herpetologists, je primjer za to. Mnoga herpetološka društva postoje i danas, nakon što su formirana ona za promociju naučnog interesa za reptile i vodozemce, u zarobljeništvu i divljini.

Herpetologija nudi spoznaje čovječanstvu o ulozi vodozemaca i gmizavaca u globalnoj ekologiji, posebno zbog toga što su vodozemci često vrlo osjetljivi na promjene u okolišu, nudeći vidljivo upozorenje ljudima da se upravo dešavaju značajne promjene u prirodi. Osobe sa strastveni interesom za herpetologiju i koje drže različite reptile ili vodozemce često sebe nazivaju herperi.[2]

Herp je narodni termin za gmizavce i vodozemce. To je izvedeno iz starog termina herpetili, s korijenima u Lineovoj klasifikaciji životinja, u kojoj su reptili i vodozemci svrstani zajedno u istu klasu. Postoji više od 6.700 vrsta vodozemaca[3] i preko 9.000 vrsta gmizavaca.[4] Uprkos modernoj taksonomskoj irelevantnosti, termin je uporan, posebno u nazivima herpetologija, kao naučna studije reptila i vodozemaca i herpetoculture, uzgoja reptila i vodozemaca u zarobljeništvu.

Reference uredi

  1. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004): Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.
  2. ^ "herpers - Community Profile". Community.livejournal.com. 9. 6. 2001. Pristupljeno 13. 8. 2012.
  3. ^ "AmphibiaWeb". AmphibiaWeb. Pristupljeno 13. 8. 2012.
  4. ^ "Species Statistics February 2012". Reptile-database.org. Pristupljeno 13. 8. 2012.

Također pogledajte uredi