Albanski nacionalizam

Albanski nacionalizam je skupina ideja i koncepata među etničkim Albancima koja su nastala početkom 19. vijeka tokom albanskog narodnog preporoda. Pojam je povezan i sa sličnim konceptima kao što su albanijanizam[1][2][3][4][5] (albanski: Shqiptaria ili Shqiptarizmi), panalbanijanizam (albanski: Panshqiptarizmi) i Velika Albanija.

Albanska zastava
Spomenik Skenderbegu u Tirani.

Tokom komunističke vladavine u Albaniji, radilo se na povezivanju Albanaca sa Ilirima, kao i na prisvajanju historije antičke Grčke. Tokom vladavine Envera Hoxhe, naučnici, posebno arheolozi, bili su primorani da ustanove vezu između Albanaca i Ilira. Ipak, i danas među Albancima preovladavaju koncepti iz perioda albanskog narodnog preporoda, iako su ideologije iz doba Hoxhine vladavine i dalje prisutne u Albaniji, Makedoniji i na Kosovu.

Albanski nacionalizam pridaje veliki značaj mogućnosti ilirskog doprinosa albanskoj etnogenezi. U nekim albanskim krugovima i dalje je prisutna ideja da su Albanci potomci Pelazga, a da su Iliri, Etrurci, antički Makedonci i stanovnici Epira pelaškog porijekla. Jedina značajnija ličnost albanskog nacionalizma iz srednjeg vijeka je Skenderbeg, s obzirom da Albanci nisu imali svog carstva ili kraljevstva.

Reference uredi

  1. ^ The Crescent and the Eagle: Ottoman Rule, Islam and the Albanians, 1874-1913 (Library of Ottoman Studies), George Gawrych, 2006, str. 20
  2. ^ Kosovo: War and Revenge, Tim Judah, 2002, str. 12
  3. ^ The Oxford Companion to Politics of the World, Joel Krieger, 2001, str. 475
  4. ^ One World Divisible: A Global History Since 1945 (The Global Century Series), David Reynolds, 2001, str. 233
  5. ^ Stephanie Schwandner-Sievers, Bernd Jürgen Fischer, Albanian Identities: Myth and History, Indiana University Press, 2002, ISBN 978-0-253-34189-1, str. 92, 100, 102, 132