Tešanjska tvrđava
Tešanjska tvrđava, poznatija kao Gradina, je srednjovjekovna tvrđava na području općine Tešanj, Bosna i Hercegovina.
Lokacija uredi
Stari grad je sagrađen u središtu Tešnja, na jednom strmom i stjenovitom brijegu, uz rijeku Tešanjku.
Historija uredi
Na ovom mjestu Iliri imali su svoju utvrdu, koju su porušili Rimljani i izgradili svoj refugijum. Dolaskom Slavena na prostor Balkana, tešanjska utvrda je ponovo razrušena, i tek u kasnom srednjem vijeku sagrađen je oblasni dvor vlastelinske porodice Zlatonosovići. Nije poznato ko je osnovao grad.
Prvi put spominje se 23. marta 1461. godine u jednom pismu rimski papa Pije II koje se nalazi u Vatikanskom arhivu. Iste godine u povelji kralj Stjepan Tomašević poklanja Tešanj, kao krunsko dobro, svome stricu Radivoju. Mađarska vojska, nakon upada Osmanlija u Srebrenik 1520. godine, u bijegu zapalila je i porušila grad. Krajem 17. vijeka imao je veoma važnu ulogu pa je tada renoviran i savremeno utvrđen. Početkom 18. vijeka za vrijeme sultana Mustafe (od 1695.do 1703.godine) izgrađen je novi, donji dio grada. Tvrđava napuštena je 1840. godine. U Drugom svjetskom ratu Nijemci su koristili tvrđavu kao bunker.
Opis uredi
Tehnika zidanja koja je primijenjena pri gradnji tešanjske tvrđave zajednička je za sve srednjevjekovne bosanske gradove. Koristila se kamena oplata u koju se sipala kaša od lomljenog kamena i krečnog maltera. Zid je debeo 2.40 m, od toga prsobran je 1.50 m, a 0.90 m je korišteno za saobraćaj. Visina obimnih zidova je od 2 do 10 m. Bilo je nekoliko kula, građenih u različitim periodima.Ispred kula prokopan je jarak, koji je pred kapijom bio premošten drvenim mostom.
Osmanlije su 1520. godine zatekle spaljen i porušen grad i takvog su ga držale sve do 17.vijeka. Tada je tvrđava renovisana i prilagođena za savremeniji način borbe, a novi, dograđeni dio, dao je gradu sasvim novu fizionomiju. Osmanlije su prvo izgradile iz temelja Krnju kulu na mjestu nekadašnje donžon kule, zatim cisternu za 70.000 l vode. Iznad cisterne bio je prostor za djelovanje manjih topova kroz pet otvora u zidu kule. Pristup je omogućen preko debelog zida i male četvrtaste kule na koju se penjalo kamenim stepeništem iz dvorišta. Izgrađena su po dva bunkera pokrivena bačvastim svodom.
Kasnije je izgrađena Dizdareva kula, zaštitni zid dug 90 metara, sagrađena je tabija, u osnovi nepravilni krug, prečnika 23 m. Kroz sredinu tabije je bio prokopan tunel, a desno i lijevo od njega kazamati.
Ispod tvrđave, krajem 17. ili početkom 18. stoljeća sagrađena je sahat-kula.
Tvrđava leži na nadmorskoj visini od 305 m. Ukupna površina iznosi 5600 m2, a obim 390 m. Dužina je 120 m, a najveća širina 80 m. Tešanjska tvrđava je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1]
Literatura uredi
Hamdija Kreševljaković, Izabrana djela, II, Sarajevo 1991 -GRADOVI U BOSNI I HERCEGOVINI
Reference uredi
- ^ "Graditeljska cjelina - stari grad Tešanj u Tešnju". kons.gov.ba. Arhivirano s originala, 5. 3. 2016. Pristupljeno 13. 3. 2016.