Eutheria

Eutheria (grč. εὐ – eu- = dobro, pravo + θηρίον – tēríon = zvijer, otuda „prave zvijeri“) jedan je od dva sisarska kladusa, sa postojećim članovima koji su se razišli u ranoj kredi ili možda kasnoj juri. Osim sjeveroameričkog virdžinijskog oposuma, koji spada u Metatheria (torbari), svi postmiocenski autohtoni sisari i Evropi, Africi, Aziji i Sjevernoj Americi sjeverno od Meksika, su euterije, a postojeće i njihov najbliži drevni zajednički predak svi njegovi izumrli potomci su članovi grupe Placentalia.

Eutheria (Placentni sisari)
Raspon fosila: Kasna jura ili rana kreda, prije 145/161 milion godina –Sadašnjost
Juramaia, najstariji sisar sa placentom
Juramaia, najstariji sisar sa placentom
Sistematika
Carstvo Animalia
Koljeno Chordata
Potkoljeno Vertebrata
Natklasa Tetrapoda
Razred Mammalia
Potklasa Theria
Podgrupe[1]

Euterije i neeuterije razlikuju se raznim fenotipskim svojstvima stopala, gležnjeva, čeljusti i zuba. Sve postojeće eutirije nemaju epipubične kosti, koje su prisutne kod svih ostalih živih sisara (Marsupialia i Monotremata). To omogućava proširenje abdomena tokom trudnoće.[2]

Najstarija poznata euterijska (fosilna) vrsta je Juramaia sinensis, datirana period od prije 161 milion godina iz jure u Kini.[3] Eutheria je imenovao Theodore Gill 1872, a 1880. Thomas Henry Huxley definirao ih je tako da obuhvataju šire ograničenu grupu od Placentalia.[4]

ObilježjaUredi

 
Entokuneiformna kost

Razlikovne su sljedeće karakteristike:

  • uvećani malleolus ("mali čekić") na dnu tibije, koji je veći od dviju kostiju potkoljenice;[5]
  • zglob između prve metatarzusne i entokuneiformne kosti (najudaljenije od tri kuneiformne kosti) u stopalu je pomaknut dalje od zgloba između drugog metatarzusnog i u srednjim kuneiformnim kostima – kod metaterija ti zglobovi su na istoj razini;[5]
  • razne karakteristike čeljusti i zuba.[5]

Evolucijska historijaUredi

Eutheria imali su nekoliko izumrlih rodova kao i većih grupa, mnoge s kompliciranom taksonomskm prošlošću, koja još uvijek nije u potpunosti razjašnjena. Članovi Adapisoriculidae, Cimolesta i Leptictida ranije su svrstani u zastarjelu placentnu grupu Insectivora, dok su Zhelestidae smatrane primitivnima ungulatama.[6] Međutim, novije studije sugeriraju da ovi zagonetni taksoni svojte predstavljaju matične grupe eutarija, više baznih za Placentalia.[7][8]

Slabo podržani kladogram favorizira Boreoeuthearia kao bazni eutarijdki kladus i kao sestrinski sa Atlantogenata.[9][10][11]

Eutheria  
Atlantogenata

Xenarthra

Afrotheria

Boreoeutheria

Laurasiatheria

Euarchontoglires

Fosilna euterijska vrsta za koju se vjeruje da je najstarija poznata je Juramaia sinensis, koja je živjela prije oko 160 miliona godina.[3] Montanalestes nađen je u Sjevernoj Americi, dok su svi ostali neplacentalni euterijski fosili pronađeni u Aziji. Najstariji poznati fosili placentalija pronađeni su i u Aziji.[5]
Cynodonta

Tritylodontida

Mammaliaformes

Ostale Mammaliaformes

Hadrocodium

Mammalia
Australosphenida

Ostale
Australosphenides

Monotremata

Theria

Metatheria

Eutheria

Pojednostavljeni, netaksonomski prikaz evolucije, od cinodonti do terapsida.[5]
† = Izumrli

ReferenceUredi

  1. ^ Tarver, James E.; Reis, Mario dos; Mirarab, Siavash; Moran, Raymond J.; Parker, Sean; O'Reilly, Joseph E.; King, Benjamin L.; O'Connell, Mary J.; Asher, Robert J. (1 de febrero de 2016). "The Interrelationships of Placental Mammals and the Limits of Phylogenetic Inference". Genome Biology and Evolution. 8 (2): 330–344. doi:10.1093/gbe/evv261. PMC 4779606. PMID 26733575. Provjerite format datuma u parametru |date= (pomoć)
  2. ^ Reilly, Stephen M.; White, Thomas D. (2003-01-17). "Hypaxial Motor Patterns and the Function of Epipubic Bones in Primitive Mammals". Science (jezik: engleski). 299 (5605): 400–402. Bibcode:2003Sci...299..400R. doi:10.1126/science.1074905. ISSN 0036-8075. PMID 12532019.
  3. ^ a b Luo, Z.; C. Yuan; Q. Meng; Q. Ji (2011). "A Jurassic eutherian mammal and divergence of marsupials and placentals". Nature. 476 (7361): 42–45. Bibcode:2011Natur.476..442L. doi:10.1038/nature10291. PMID 21866158.
  4. ^ Eutheria (Placental Mammals) by J David Archibald, San Diego State University, San Diego, California, USA. PDF file from sdsu.edu
  5. ^ a b c d e Ji, Q.; Luo, Z-X.; Yuan, C-X.; Wible, J.R.; Zhang, J-P. & Georgi, J.A. (April 2002). "The earliest known eutherian mammal". Nature. 416 (6883): 816–822. Bibcode:2002Natur.416..816J. doi:10.1038/416816a. PMID 11976675.
  6. ^ Rose, Kenneth D. (2006). The beginning of the age of mammals. Baltimore: Johns Hopkins University Press. ISBN 9780801892219.
  7. ^ Wible, J. R.; Rougier, G. W.; Novacek, M. J.; Asher, R. J. (2007). "Cretaceous eutherians and Laurasian origin for placental mammals near the K/T boundary". Nature. 447 (7147): 1003–1006. Bibcode:2007Natur.447.1003W. doi:10.1038/nature05854. PMID 17581585.
  8. ^ Wible, John R.; Rougier, Guillermo W.; Novacek, Michael J.; Asher, Robert J. (2009). "The Eutherian Mammal Maelestes gobiensis from the Late Cretaceous of Mongolia and the phylogeny of cretaceous eutheria" (PDF). Bulletin of the American Museum of Natural History. 327: 1–123. doi:10.1206/623.1. hdl:2246/6001.
  9. ^ Foley, Nicole M.; Springer, Mark S.; Teeling, Emma C. (2016-07-19). "Mammal madness: is the mammal tree of life not yet resolved?". Phil. Trans. R. Soc. B. 371 (1699): 20150140. doi:10.1098/rstb.2015.0140. PMC 4920340. PMID 27325836.
  10. ^ Tarver, James E.; Reis, Mario dos; Mirarab, Siavash; Moran, Raymond J.; Parker, Sean; O'Reilly, Joseph E.; King, Benjamin L.; O'Connell, Mary J.; Asher, Robert J. (2016-02-01). "The Interrelationships of Placental Mammals and the Limits of Phylogenetic Inference". Genome Biology and Evolution. 8 (2): 330–344. doi:10.1093/gbe/evv261. PMC 4779606. PMID 26733575.
  11. ^ Esselstyn, Jacob A.; Oliveros, Carl H.; Swanson, Mark T.; Faircloth, Brant C. (2017-08-26). "Investigating Difficult Nodes in the Placental Mammal Tree with Expanded Taxon Sampling and Thousands of Ultraconserved Elements". Genome Biology and Evolution. 9 (9): 2308–2321. doi:10.1093/gbe/evx168. PMC 5604124. PMID 28934378.

Vanjski linkoviUredi