Kljunari i bodljikavi mravojedi

Fosilni ostaci ovog reda sisara koji polažu jaja- Monotremata, pronađeni su samo u Australiji, što znači da su nastali poslije odvajanja i udaljavanja kopna Australije i Južne Amerike, a množda je ono u vezi sa nezavisnom grupom (granom) koja se razvila u periodu trijasa – prije više od 200 miliona. godina, od izumrlih sisara sličnih gmizavcima – Synapsida. Jedini su sisari koji legu jaja. Ovoj grupi pripadaju:

1. kljunari - Ornithorhynchidae
2. bodljikavi ježevi - Tachyglossidae

Kljunari

Kljunar- Ornithorhynchus anatinus ima loptast kljun i plovne kožice na nogama. Jedini je predstavnik svoje porodice. Kožnim naborima zaštićene su mu oči i uši dok je pod vodom. Živi u slatkim vodama Australije i Tasmanije. Mladunci imaju mliječne zube, koje kasnije mijenjaju rožnate čvrste ploče. Na obali kopaju rupu koja vodi do travom obilježene jazbine. U njoj ženka polaže jaja i leži na njima 14 dana. Mladunci sišu mlijeko sa dlaka oko mliječnih šlijezda. Na zadnjim nogama mužjaci imaju rožnato pojačanje, koje je završetak otrovne žlijezde. Njena funkcija nije poznata.

Bodljikavi mravojedi

Bodljikavi mravojedi- Tachyglossidae obuhvataju dva reda

Tachyglossus

Čine ga dvije vrste. Žive u Australiji, Tasmaniji i Novoj Gvineji. Sličan je bodljikavom prasetu. Tijelo mu je prekriveno bodljama dužine do 6 cm. Hrani se mravima i termitima pretražujući zemlju dugom i tankom njuškom. Nalazi ih njuhom, a skuplja jezikom koji je ljepljiv. U vrijeme parenja ženka posjeduje torbu, sličnu torbi torbara, u koju polaže jaja. Ona posjeduje mliječne žlijezde. Mladunče sisa i tako simuliše njihov rad. Tachyglossus setosus živi u Tasmaniji.

Zloglassus

Žive u Novoj Gvineji i čine ih tri vrste.

• Zloglassus brujini
• Zloglassus bubensis
• Zloglassus bartoni

Od Tachyglossusa se razlikuju dužom povijenijom njuškom, i srazmjerno dužim nogama. Prekriveni su krznom. Između dlaka mjestimično su smještene bodlje. Svi su dobro prilagođeni kopanju.