Stadion pod Bijelim brijegom
Tema članka je kontroverzna. |
Stadion pod Bijelim brijegom višenamjenski je sportski stadion u Mostaru. To je najveći stadion u Hercegovini, a drugi po veličini u Bosni i Hercegovini (odmah poslije Olimpijskog stadiona "Asim Ferhatović Hase" u Sarajevu).
| Stadion pod Bijelim brijegom | |
|---|---|
 | |
| Puni naziv | Stadion HŠK Zrinjski (Stadion pod Bijelim brijegom) |
| Lokacija | Mostar, Bosna i Hercegovina |
| Koordinate | 43°20′44″N 17°47′43″E / 43.34556°N 17.79528°E |
| Izgrađen | 1958. |
| Vlasnik | Grad Mostar |
| Operator | HŠK Zrinjski |
| Površina | Trava |
| Kapacitet | 25.000[1] (9000 sjedećih) |
| Dimenzije terena | 105 × 70 m |
| Korisnici | |
| FK Velež Mostar (1958–1992) HŠK Zrinjski (1994–) Reprezentacija Bosne i Hercegovine | |
Stadion
urediSlužbeno je otvoren 7. septembra 1958.[2] U početku je imao samo donju zapadnu tribinu, da bi kasnije bila izgrađena i gornja zapadna. Prije postavljanja stolica imao je kapacitet od 25.000 mjesta za stajanje. Postavljeno je 9000 stolica, koliki je i kapacitet za evropske utakmice. Ima veliku zapadnu i malu istočnu tribinu. Travnjak okružuje atletska staza tako da se na njemu mogu održavati i atletska takmičenja i mitinzi. Do rata u Bosni i Hercegovini 1992. na njemu je igrao Velež.[3][4] Bio je jedan od najuređenijih u Jugoslaviji s vrtom i spomen-obilježjem antifašističkim borcima Mostara (tzv "Raketa").
Stadion tokom rata
urediKorišten je kao sabirni centar i logor za nehrvate iz dijelova Mostara i Hercegovine koje je kontrolirao HVO. Bio je pod kontrolom jedinica HV-a iz Splita i Dalmacije, što je objelodanjeno videodokazima na javnim televizijama u Bosni i Hercegovini nakon 2000.
Kontroverze
urediZavršetkom rata u Mostaru novoosnovana mostarska općina Jugozapad dodjeljuje stadion HŠK Zrinjskom, koji je 1992. u Međugorju obnovio svoj rad i time Zrinjski dobija svoj dom za odigravanje domaćih utakmica u tadašnjoj ligi Herceg-Bosne, a kasnije i Bosne i Hercegovine. Kasnije je ovaj ugovor između općine Mostar-Jugozapad i uprave Zrinjskog produžen na 110 godina. Po registru koji vodi Nogometni savez Bosne i Hercegovine, stadion nosi naziv "Stadion HŠK Zrinjski" i pripada istoimenom klubu.
Galerija slika
uredi-
Pogled sa zapadne tribine -
Donja zapadna tribina -
Travnjak i istočna tribina (stajanje) -
Zgrada uprave kluba
Također pogledajte
urediReference
uredi- ^ "Kapacitet Stadiona pod Bijelim brijegom". hskzrinjski.ba. Arhivirano s originala, 15. 8. 2015. Pristupljeno 28. 7. 2015.
- ^ "Rođeni se prisjetili otvaranja stadiona pod Bijelim brijegom i pobjede nad Željom". klix.ba. Pristupljeno 6. 4. 2020.
- ^ "Velež treći put pravi stadion, prvi put vlastiti". Al Jazeera Balkans. 4. 11. 2017. Pristupljeno 4. 4. 2019.
- ^ "Hrvatski intelektualci poručuju: Vratite Veležu stadion, Mostar bez Rođenih pod Bijelim brijegom nije Mostar". tacno.net. 17. 3. 2015. Pristupljeno 9. 5. 2019.
Vanjski linkovi
uredi
- Stadion pod Bijelim brijegom na soccerway.com
- Karakteristike stadiona na transfermarkt.co.uk