Srnetica (Istočni Drvar)
Srnetica je naseljeno mjesto u općini Istočni Drvar, Bosna i Hercegovina.
Srnetica | |
|---|---|
(naselje) | |
  Srnetica | |
| Koordinate: 44°27′11″N 16°35′52″E / 44.4531°N 16.5978°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Republika Srpska |
| Općina | Istočni Drvar |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 0 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 51 |
| Matični broj | 209236[1] |
| Matični broj općine | 20184 |
Geografija
urediNa oko 12 kilometara od Istočnog Drvara, ili Potoka, skrivena u srcu planine Klekovače na preko 1.000 metara nadmorske visine smješteno je naselje Srnetica.
Historija
urediSrnetica, kao jedna od radničkih kolonija "Šipada", počela je nicati pred sam početak Prvog svjetskog rata. Tada je, zapravo, počela da se gradi željeznička pruga, kojom je Srnetica bila povezana sa svijetom. Bila je uskotračna pruga koju su mnogi veoma često poistovjećivali sa prugom kojom je išao sada već legendarni "Ćiro". Tu, međutim postoji velika razlika. Bila je to pruga čiji je razmak između šina bio 78 cm, dok je popularni "Ćira" imao razmak od 66 cm.
Iako je početkom 20 - og. vijeka Oštrelj (Bosanski Petrovac) bio centar Šipadovih željeznica, istinska željeznička raskrsnica bila je Srnetica. Od prvih pa sve do kraja sedamdesetih godina proteklog vijeka, kroz ovo mjesto je prolazilo, i to svakodnevno, više desetina putničkih odnosno teretnih vagona. Jedan krak je išao do Prijedora, drugi do Jajca, a interesantno je da su oba kraka duga 107 km.
Srnetica je imala sve karakteristike manje varoši. Postojala je osnovnu školu koju je pohađalo pedesetak učenika. Postojao je i bioskop u kome su se uglavnom prikazivali nijemi filmovi. Radila je ambulanta sa tri ljekara, uz koju je bila otvorena i apoteku. Kasnije je osnovan i nogometni klub.
Tada je Srnetica administrativno pripadala općini Ključ. Imala je oko dvije i po hiljade stanovnika.
Stanovništvo
uredi| Sastav stanovništva – naselje Srnetica | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[2] | 1991. | 1981.[3] | 1971.[4] | 1961.[5] | |||
| Osoba | 0 (0,000%) | 1 (100,0%) | 11 (100,0%) | 487 (100,0%) | 636 (100,0%) | ||
| Srbi | – | 1 (100,0%) | 8 (72,73%) | 424 (87,06%) | 439 (69,03%) | ||
| Hrvati | – | – | 3 (27,27%) | 20 (4,107%) | – | ||
| Bošnjaci | – | – | – | 43 (8,830%)1 | 46 (7,233%)1 | ||
| Jugoslaveni | – | – | – | – | 145 (22,80%) | ||
| Ostali | – | – | – | – | 4 (0,629%) | ||
| Makedonci | – | – | – | – | 2 (0,314%) | ||
Reference
uredi- ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 18. 9. 2015.
- ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 18. 9. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 18. 9. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.