Slavoj Žižek
Slavoj Žižek slovenski je kulturni kritičar, filozof,[1] i psihoanalitičar. Radi kao profesor sociologije i filozofije na Univerzitetu u Ljubljani i kao međunarodni direktor Birkbeck Instituta za humanističke nauke Univerziteta u Londonu.[2] Autor je mnogih djela o Jacquesu Lacanu, Alfredu Hitchcocku, globalizaciji, postmodernizmu, marksizmu, političkoj filozofiji, psihoanalizi, kontinentalnoj filozofiji, kulturologiji, filmskoj kritici, hegelijanizmu i teologiji. Godine 1989. Žižek je objavio svoj prvi tekst na engleskom jeziku, The Sublime Object of Ideology, u kojem se udaljio od tradicionalne marksističke teorije kako bi razvio materijalističku koncepciju ideologije koja se u velikoj mjeri oslanjala na psihoanalizu Jacquesa Lacana i hegelijanski idealizam. Njegov rani teorijski rad postao je sve više eklektičan i politički tokom 1990-ih godina, gdje se često bavio kritičkom analizom različitih oblika popularne kulture čineći ga popularnom figurom akademske ljevice.[1][3] Kritičar kapitalizma, neoliberalizma i političke korektnosti, Žižek sebe naziva političkim radikalom, a njegov rad okarakteriziran je kao izazov ortodoksiji političke desnice i socijalno-liberalnih univerziteta.[4][5][6]
Slavoj Žižek | |
|---|---|
.jpg) | |
| Rođenje | 21. mart 1949 Ljubljana, Socijalistička Republika Slovenija, SFR Jugoslavija |
| Nacionalnost | Slovenac |
| Obrazovanje | Univerzitet u Ljubljani, Univerzitet u Parizu 8 Vincennes-Saint-Denis |
| Zanimanje | Profesor, filozof |
| Godine aktivnosti | 1981– |
| Poznat(a) po | Modernoj filozofiji |
| Supružnik/ci | Jelena Krečič |
| Veb-sajt | https://egs.edu/faculty/slavoj-zizek |
Žižekov neobični (idiosinkratski) stil, popularni akademski radovi, česta izdanja časopisa i kritička asimilacija visoke i niske kulture stekli su međunarodni uticaj, kontroverzu, kritiku i značajnu publiku izvan akademskih krugova.[5][7][8][9][10] U 2012. godini, američki časopis Foreign Policy (bos. Spoljna politika) je Žižeka uvrstila na listu 100 najvažnijih globalnih mislilaca, nazvavši ga "filozofskom zvijezdom"[11], dok je na drugim mjestima nazvan "Elvisom kulturne teorije"[12] i "najopasniji filozof na Zapadu".[13] Žižekovo djelo zabilježeno je 2005. godine u dokumentarnom filmu "Žižek". Osnovan je i časopis "International Journal of Žižek Studies" da upozna širu publiku sa njegovim radom.[14]
Djela uredi
- Trinaest puta Lenjin
- Sublimni objekt ideologije
- O vjerovanju
Također pogledajte uredi
Reference uredi
- ^ a b "Slavoj Zizek | Slovene philosopher and cultural theorist". Encyclopedia Britannica. Pristupljeno 18. 3. 2016.
- ^ "Slavoj Zizek - International Director — The Birkbeck Institute for the Humanities, Birkbeck, University of London".
- ^ Kirk Boyle. "The Four Fundamental Concepts of Slavoj Žižek's Psychoanalytic Marxism." International Journal of Žižek Studies. Vol 2.1. (link)
- ^ Sharpe, Matthew. "Slavoj Žižek". The Internet Encyclopedia of Philosophy. ISSN 2161-0002. Pristupljeno 27 September 2015.
- ^ a b Germany, SPIEGEL ONLINE, Hamburg. "SPIEGEL Interview with Slavoj Zizek: 'The Greatest Threat to Europe Is Its Inertia'".
- ^ Ian Parker, Slavoj Žižek: A Critical Introduction (London: Pluto Press, 2004).
- ^ "Slavoj Zizek: the world's hippest philosopher".
- ^ Engelhart, Katie. "Slavoj Zizek: I am not the world's hippest philosopher!".
- ^ O'Hagan, Sean (13. 1. 2013). "Slavoj Žižek: a philosopher to sing about". The Guardian. Pristupljeno 13. 1. 2013.
- ^ "Žižek – The most dangerous thinker in the west?". 23. 9. 2010.
- ^ "The FP Top 100 Global Thinkers". Foreign Policy. 26. 11. 2012. Arhivirano s originala, 28. 11. 2012. Pristupljeno 28. 11. 2012.
- ^ "International Journal of Žižek Studies, home page". Pristupljeno 27. 12. 2011.
- ^ "Slavoj Zizek - VICE - United Kingdom".
- ^ "About the Journal".
Vanjski linkovi uredi
| Commons ima datoteke na temu: Slavoj Žižek |
| Wikicitati imaju citate vezane za: Slavoj Žižek |
- Slavoj Žižek Arhivirano 15. 9. 2010. na Wayback Machine European Graduate School (en)
Nedovršeni članak Slavoj Žižek koji govori o biografijama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.