Sigirija je monolit u Šri Lanki na i u kojem se nalaze ruševine nekadašnjeg utvrđenja. Ime je izvedeno iz riječi "Siha giri" što znači lavlja stijena.

Sigirija

1982. je UNESCO proglasio Sigiriju svjetskom kulturnom baštinom.

Historija uredi

473. godine je Kassapa, sin jedne od sporednih žena kralja Anuradhapure Dhatusena, ubio oca, i tako preoteo prijestolje zakonitom nasljedniku. Kao kralj Kassapa I vladao je od 473. do 491. a u strahu od polubrata Moggallana, pravog nasljednika, sagradio je utvrdu na Sigiriji. 491. Moggallana se vratio iz izbjeglištva u južnoj Indiji, pobijedio Kassapa i bio zatim kralj od 491. do 508. godine.

Položaj uredi

 
Ostaci utvrđenja

Utvrđenje je bilo sagrađeno na bloku magme jednog erodiranog vulkana koji strši oko 200 metara usred ravnice, i pruža izvanredan pogled na okolinu. Na stijeni su bile sagrađene palače od kojih danas postoje još samo temelji, jer su bile građene od drveta. Izgrađeno je više cisterni u kojima se skupljala kišnica. Cisterne su osiguravale dovoljno pitke vode za slučaj duže opsade.

 
Vrt za odmor

Na zaravni sjeverne uže strane stijene nalaze se ostaci lavljih vrata, prema čemu je stijena vjerovatno dobila ime. Od divovske lavlje glave kroz čija usta se prolazilo prije zadnjeg, najstrmijeg dijela uspona na stijenu, danas su ostale sačuvane još dvije velike lavlje šape.

Oko stijene se nalazio grad, okružen opkopom s vodom. Restaurirani su vrtovi za zabavu i odmor. U njima se nalaze ostaci vodoskoka, paviljona i hramskih kompleksa.

Freske uredi

 
Jedna od freski

Od prilike na sredini uspona prema vrhu, pod jednim ispustom u stijeni, nalaze se freske djevojaka (Djevojke u oblacima) s najčešće golim grudima. Danas ih se može vidjeti sa željeznih spiralnih stepenica. Prema jednom zapisu, tu je prvobitno bilo 500 takvih crteža, koje upadljivo liče na freske u Ajanti (Indija). Danas ih se može vidjeti još 22. One su 1970ih dijelom restaurirane. Pri tome su nekima od njih grudi "popravljene". Bradavice su postavljene višlje nego što su bile naslikane u originalu, što se može dobro vidjeti.

Zid - ogledalo uredi

Uz put prema vrhu, kratko prije sjeverne ravnine, nalazi se zid - ogledalo. Za kraljevog života je žbuka na tom zidu bila polirana do visokog sjaja. Tu su u vremenu između sedmog i jedanaestog vijeka nastali zapisi, koji su najstariji svjedoci singaleškog pjesništva. Ovi zapisi imaju veliki značaj za izučavanje singaleškog jezika.

Vanjski linkovi uredi