Cisterna

Cisterna je spremište za vodu u utvrđenim gradovima. Uz naziv cisterna uobičajen naziv za spremište u kojem se čuvala voda u utvrđenim gradovima u srednjem vijeku bio je zdenac. Oba naziva kasnije i danas imaju drugačija značenja.

Bazilika cisterna, prvobitno izgrađena za potrebe nekadašnjeg Konstantinopolja, danas Istanbula.

Srednjovjekovne utvrde pravljene su većinom na prirodnim uzvišenjima, vrletnim uzvisinama koje je sa manjim fortifikacijskim doradama lako bilo utvrditi i braniti. Takve tvrđave mogle su izdržati dugotrajne opsade i napade ukoliko su branitelji imali dovoljno oružja da uzvrate napadačima, ali i hrane za preživljavanje usljed prekida komunikacija pri opsadi. Praksa je pokazivala da se voda mora čuvati, pa je građenje kamenih skladišta i spremišta za vodu postala neminovnost.[1][2] Sve tvrđave u Bosni su imale takve cisterne. Veće tvrđave imale su po nekoliko takvih cisterni.[3] Radi se o posebno izgrađenim kamenim spremištima koja su građena da ne mogu propuštati vodu. Zbog te specifičnosti često se u gradnji cisterni, zdenaca, u srednjovjekovnoj Bosni pojavljuju iskusni i poznati dubrovački kamenari i klesari (lapicide, petrarii) sa kojima je bosanska vlastela sklapala ugovore o njihovoj gradnji. Ugovori nisu predviđali da sav novac bude odmah isplaćen graditeljima, nego bi se dio novca unaprijed isplaćivao, a ostatak nekoliko mjeseci poslije izvršene gradnje, kako bi se znalo da li je posao dobro obavljen, tj. da li cisterna propušta vodu ili je ispravno izgrađena.


ReferenceUredi

  1. ^ "Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika". old.kons.gov.ba. Pristupljeno 2017-05-17.
  2. ^ "Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika". old.kons.gov.ba. Pristupljeno 2017-05-17.
  3. ^ "Helenistički grad Daorson u Ošanićima, arheološko područje".