Seonica (Konjic)
Seonica je naseljeno mjesto u općini Konjic, Bosna i Hercegovina.
Seonica | |
---|---|
naselje | |
Lokacija u Bosni i Hercegovini | |
Koordinate: 43°44′28″N 17°50′35″E / 43.741166°N 17.843015°E | |
Država | Bosna i Hercegovina |
Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
Kanton | Hercegovačko-neretvanski |
Općina | Konjic |
Stanovništvo (2013) | |
• Naseljeno mjesto | 95 |
Vremenska zona | CET (UTC+1) |
• Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
Pozivni broj | (+387) 36 |
Matični broj | 127981[1] |
Matični broj općine | 10529 |
Geografija
urediNaselje Seonica smješteno je na sjevernoj strani Jablaničkog jezera, u kanjonu rječice Seončice. Od Konjica udaljeno je 30 km prema jugozapadu, a od Ostrošca 12 km prema sjeveru. Sastoji se od mahala: Donje, Gornje i Poretka.
Historija
urediNaselje Seonica je u XV vijeku bilo rezidencija bogumilskih gostova. Ovdje je 1422. godine živio gost izvjesni Radin Butković, koji je na osnovu testamenta sačuvanog u istorijskom arhivu u Dubrovniku svojim nasljednicima ostavio veliki pokretni imetak u Seonici i okolini. Među nasljednicima se naročito ističe gost Radin Seničanin, koji je doživio gubljenje bosanske samostalnosti i dolazak Turske.
U Seonici se nalaze dvije džamije, od toga je jedna u Donjoj, a druga u Gornjoj mahali. Pri vrhu Donje mahale postojao je mekteb i ne zna se tačno kada je izgrađen, niti kada je napušten. Ovdje izgrađena je oko 1833. godine i tekija nakšibendijskog reda i koristila se sve do 1912. godine. To je zadužbina šejha Osman Nuri Begete. Tekija sastojala se od dvije prostorije od kojih je veća imala mihrab.
U ljeto 1936. godine srušena je stara džamija u Donjoj mahali u čijem zidu iznad vrata nađena je ploča sa natpisom: Ja fettah sene 1073', što znači, O veliki osvajaču 1073 H (1662/63) godine. Na njenim temeljima 1936 godine sagrađena je nova, džamija sa 15 metara visokom drvenom munarom. Godine 1961, porušena je i ta munaru i podignuta nova od kamena. Za razliku od Donjomahalske, pisanih podataka o vremenu gradnje Stare džamije u Seonici nema. Prema mišljenju Hivzije Hasandedića, džamija je podignuta oko 1880. godine i zadužbina izvjesne Bege (Begajete) Begeta. Džamija zatvorena je 1920. godine i danas je u ruševnom stanju. Istorijska građevina – Stara džamija u Gornjoj mahali, Seonica, proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine [2]
Stanovništvo
urediSastav stanovništva – naselje Seonica | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
2013. | 1991. | 1981.[3] | 1971.[4] | ||||
Osoba | 95 (100,0%) | 252 (100,0%) | 258 (100,0%) | 285 (100,0%) | |||
Bošnjaci | 74 (77,89%) | 101 (40,08%)1 | 126 (48,84%)1 | 140 (49,12%)1 | |||
Hrvati | 20 (21,05%) | 145 (57,54%) | 128 (49,61%) | 136 (47,72%) | |||
Bosanci | 1 (1,053%) | – | – | – | |||
Jugoslaveni | – | 4 (1,587%) | 2 (0,775%) | – | |||
Srbi | – | 1 (0,397%) | 2 (0,775%) | 9 (3,158%) | |||
Ostali | – | 1 (0,397%) | – | – |
Reference
uredi- ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 5. 11. 2015.
- ^ "Stara džamija u Gornjoj mahali Seonica". kons.gov.ba. Arhivirano s originala, 5. 12. 2021. Pristupljeno 13. 3. 2016.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 5. 11. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 5. 11. 2015.