Republika Ilirida

Republika Ilirida Republika e Iliridës
	Položaj na karti
Glavni i najveći grad	;
Službeni jezik	Albanski, makedonsk, turski, bosanski i srpski
Državno uređenje	Republika
Zakonodavstvo
Stanovništvo
• Ukupno (2002)	509.083
Valuta	službeno makedonski denar, u upotrebi njemačka marka
Vremenska zona	CET
Pozivni broj	+389

Republika Ilirida (albanski: Republika e Iliridës) je politički projekt albanskih nacionalista u sklopu Sjeverne Makedonije, koja je 6. aprila 1992. izrasla iz Albanskog nacionalnog pokreta Ilirida utemeljen nakon Referenduma Albanaca o teritorijalnoj i političkoj autonomiji u Sjevernoj Makedoniji održanog 11-12. januara 1992., kao politička, kulturna, ekonomska i područna cjelina Albanaca u Sjevernoj Makedoniji.^[2]

Prijedlog je proglašen neustavnim od strane vlade Makedonije.^[3] Secesionistički koncept Iliride pojavio se početkom 1990-ih, a neki albanski političari su ga zagovarali kao rješenje za zabrinutosti i sporove koje je albanska zajednica imala u vezi s ustavnim priznanjem i pravima manjina unutar Makedonije.^[4] ^[5] ^[6]

Geografija

Historija

Referendum o statusu Albanaca u Sjevernoj Makedoniji proglašen ilegalnim od Sjevernomakedonske vlade, održan je u januaru 11-12. 1992 godine. 74% od 92% onih koji imaju pravo glasa, glasalo je za teritorijalnu i političku autonomiju Albanaca.^[7] 31. marta 1992. godine, oko 40.000 Albanaca protestirali na ulicama Skoplja tražili da Sjeverna Makedonija bude imenovana kao zemlja koja ne priznaje prava etničkih Albanaca.^[8] 6 dana kasnije, 6. aprila 1992. godine, Republika Ilirida, proglašena je od strane albanskih aktivista u Strugi, glavni organizator bio bivši član Narodne demokratske partije (PDP), Nevzat Halili, pred grupom aktivista i građana od 2.500 ljudi.^[9]

Nevzat Halili i Joseph J. DioGuardi

Glasački listić za referendum Albanaca iz 1992 godine

Administrativna podjela

Albanci su najbrojniji u Pološkom regionu, Tetovo i Gostivar su veći gradovi Pološkog Regiona.

Pološki Region

Općine u Pološkom Regionu

Politika

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2002 godine u Sjevernoj Makedoniji, Albanaca živi 509.083 stanovnika.^[10]

Etnički sastav Makedoniji iz popisa iz 2002 godine

Albanska većčina u smeđoj boji

Etnički sastav po naseljima iz popisa 2002 godine

Privreda

Kultura

Albanska obitelj iz Skopja katoličke vjeroispovijesti

Sport

Simboli

Zastava

Zastava Republike Ilirida

Zastava Republike Ilirida se sastoji od dvije boje: crvene, i bijele, s grbom u sredini. Omjer širine i dužine zastave je 6 : 9. Boje zastave su položene vertikalno i to ovim redom s lijeve strane: crvena, bijela i crvena. Grb Iliride je smješten u sredini zastave. Zastava se za vrijeme konflikta u 2001 godini počela koristiti na svadbama, a postala je nezaobilazna i na ostalim društvenim događajima albanskog naroda u Sjevernoj Makedoniji.

Galerija

Majka Tereza
Aladža Džamija
Karta Albanaca van Albanije
Tradicionalna nošnja

Također pogledajte

Reference

^ http://www.stat.gov.mk/pdf/kniga_13.pdf
^ Referendum albanaca o teritorijalnoj i političkoj autonomiji u makedoniji 11 i 12 januar 1992 godine
^ Turkish yearbook of international relations. Dış Münasebetler Enstitüsü, Siyasal Bilgiler Fakültesi, Ankara Üniversitesi. 1995. str. 122.
^ Bugajski, Janusz (2016). Ethnic Politics in Eastern Europe: A Guide to Nationality Policies, Organizations and Parties: A Guide to Nationality Policies, Organizations and Parties. Routledge. str. 115–117. ISBN 9781315287430.
^ Danforth, Loring M. (1997). The Macedonian conflict: Ethnic nationalism in a transnational world. Princeton University Press. str. 145. ISBN 9780691043562.
^ Goldman, Minton F (1997). Revolution and Change in Central and Eastern Europe: Political, Economic, and Social Challenges. ME Sharpe. str. 324–325. ISBN 9780765639011.
^ Referendum
^ Protesti u Skopju
^ "Proglašenje Republike Ilirida". Arhivirano s originala, 3. 1. 2017. Pristupljeno 1. 2. 2017.
^ "Popis stanovništva iz 2002 godine" (PDF). Arhivirano s originala, 7. 11. 2015. Pristupljeno 1. 2. 2017.

[1] ttp://www.stat.gov.mk/pdf/kniga_13.pdf

[2] Referendum albanaca o teritorijalnoj i političkoj autonomiji u makedoniji 11 i 12 januar 1992 godine

[3] Turkish yearbook of international relations. Dış Münasebetler Enstitüsü, Siyasal Bilgiler Fakültesi, Ankara Üniversitesi. 1995. str. 122.

[Bugajski115117-4] Bugajski, Janusz (2016). Ethnic Politics in Eastern Europe: A Guide to Nationality Policies, Organizations and Parties: A Guide to Nationality Policies, Organizations and Parties. Routledge. str. 115–117. ISBN 9781315287430.

[Danforth145-5] Danforth, Loring M. (1997). The Macedonian conflict: Ethnic nationalism in a transnational world. Princeton University Press. str. 145. ISBN 9780691043562.

[Goldman324325-6] Goldman, Minton F (1997). Revolution and Change in Central and Eastern Europe: Political, Economic, and Social Challenges. ME Sharpe. str. 324–325. ISBN 9780765639011.

[7] Referendum

[8] Protesti u Skopju

[9] "Proglašenje Republike Ilirida". Arhivirano s originala, 3. 1. 2017. Pristupljeno 1. 2. 2017.

[10] "Popis stanovništva iz 2002 godine" (PDF). Arhivirano s originala, 7. 11. 2015. Pristupljeno 1. 2. 2017.

[2]

[1]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]