Radohova

naselje u Kotor-Varoši, Bosna i Hercegovina

Radohova je naseljeno mjesto u općini Kotor Varoš, Bosna i Hercegovina. U stvarnosti to je niz padinskih sela – zaselaka, koja se prostiru od Uličkog potoka do izvorišta Demićke (lijeve pritoke Vrbanje) i Djevojačke ravni, u rasponu od 10-ak kilometara. Najveći zaseoci su Dunići, Demići, Letići, Gigovići i Lapići.

Radohova
(naselje)
Demićko brdo u Radohovoj
Demićko brdo u Radohovoj
Radohova nalazi se u Bosna i Hercegovina
Radohova
Radohova
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°28′06″N 17°31′55″E / 44.4683°N 17.5319°E / 44.4683; 17.5319Koordinate: 44°28′06″N 17°31′55″E / 44.4683°N 17.5319°E / 44.4683; 17.5319
Država Bosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
OpćinaKotor-Varoš
Nadmorska visina640−680 m
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto263
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 51
Matični broj211800[1]
Matični broj općine20281

Na popisu stanovništva 1991. na tom prostoru je živjelo ukupno 700 stanovnika[2][3], a prema preliminarnim rezultatima popisa 2013. bilo ih je 267.

Geografija uredi

 
Dunići (u daljini) su jedno od sela kompleksa Radohova (pogled s Djevojačke ravni)

Radohova obuhvata niz zaselaka na padinama Zastijenja na nadmorskim visinama od 640–850 m i pojasu dugom oko 10 km. Lokalnim putevima, svi zaseoci imaju izlaz na regionalnu cerstu R-440: Šiprage − Kotor-Varoš − Banja Luka.[4][5][6][7]

Historija uredi

Najveći zaseoci Radohove su veoma stara naselja na nepristupačnim lokacijama, pa se pretpostavlja da je njihva daleka historija vezana za događaje u dolini Vrbanje, od autohtonog starobosanskog naselja i Ilira do današnjih dana. Iznad Dunića su otkriveni i ostaci nekropole stećaka.

U toku Drugog svjetskog rata, Radohova je bila ustanički kraj, sa više prvoboraca Narodnooslobodilačkog rata.

Ispod Dunića stijena i Demića, u klisuri Demićke bila je smještena partizanska Divizijska bolnica, koja je višekratno bombardirana (za vrijeme Šeste neprijateljske ofanzive).[8]

"Do 15. maja 1944. kada su zbog bombardovanja bolnice iz vazduha, koja je bila delimično oštećena, teški ranjenici prebačeni u s. Demiće u blizini bolnice (na tri četvrt sata udaljenosti), a lakši smešteni u bajte u gustoj jelovoj šumi, kroz ovu bolnicu prošlo je 536 ranjenika i bolesnika, od čega 152 obolela od pegavca, 229 ranjenika i 155 ostalih, među njima i više promrzlih. Pored prve banjalučke operacije koja je pred sanitetsku službu na teritoriji Bosanske krajine i srednje Bosne postavila obimne zadatke, od značaja za njen rad u ovom periodu u srednjoj Bosni, iako u manjem obimu, bile su borbe u septembru 1944. godine za Prnjavor, Kotor Varoš, docnije Doboj i Teslić, kao i drugi napad na Banju Luku."[9]

Stanovništvo uredi

Sastav stanovništva – naselje Radohova
2013.[10]1991.1981.[11]1971.[12]
Osoba263 (100,0%)700 (100,0%)687 (100,0%)799 (100,0%)
Bošnjaci210 (79,85%)644 (92,00%)1625 (90,98%)1680 (85,11%)1
Srbi52 (19,77%)49 (7,000%)36 (5,240%)113 (14,14%)
Hrvati1 (0,380%)4 (0,501%)
Jugoslaveni4 (0,571%)26 (3,785%)1 (0,125%)
Ostali3 (0,429%)
Slovenci1 (0,125%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Također pogledajte uredi

Reference uredi

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 16. 9. 2015.
  2. ^ Zolić H., Ur. (1993): Knjiga: Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991. Statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  3. ^ Internet – izvor: Popis po mjesnim zajednicama - http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf Arhivirano 5. 10. 2013. na Wayback Machine.
  4. ^ http://www.kartabih.com/.
  5. ^ Vojnogeografski institut, Izd. (1963): Šiprage (List karte 25.000, Izohipse na 10 m). Vojnogeografski institut, Beograd.
  6. ^ Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
  7. ^ Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, ISBN 9958-766-00-0.
  8. ^ Samardžija S. (1983): Četrnaesta srednjobosanska NOU brigada. Skupština opštine Prnjavor, Banja Luka.
  9. ^ Đondović R., Ur. (1989): Sanitetska služba u narodnooslobodilačkom ratu Jugoslavije 1941-1945, Knj. 2: Nastanak i razvoj sanitetske službe u oružanim snagama narodnooslobodilačkog pokreta u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Makedoniji; Biblioteka Ratna prošlost naroda i narodnosti Jugoslavije, knj. 361. Monografija Jedinica NOV i PO Jugoslavije, Knj. 150). Vojnoizdavački i novinski centar, Sanitetska uprava SSNO, Beograd.
  10. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  11. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 16. 9. 2015.
  12. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 16. 9. 2015.

Vanjski linkovi uredi