Prisočka
Prisočka je naseljeno mjesto u općini Kotor Varoš, Bosna i Hercegovina. U stvarnosti, to je niz sela i zaselaka od Ćorkovca do Čudnića (lijevih pritoka Vrbanje), na podvlašićkim padinama Petrova polja, u pojasu dužine oko 8 km.
Prisočka | |
|---|---|
(Naselje) | |
 Prisočka: Zuhrići (na obronku iznad magle) − pogled iz Ćorkovića | |
  Prisočka | |
| Koordinate: 44°26′N 17°35′E / 44.44°N 17.58°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Republika Srpska |
| Općina | Kotor-Varoš |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 229 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 51 |
| Matični broj | 211796[1] |
| Matični broj općine | 20281 |
Prema popisu stanovništva 1991. na prostoru Prisočke su živjela 1.423 stanovnika, a prema preliminarnim rezultatima popisa 2013. oko četiri puta manje – svega 294.[2][3]
Geografija
uredi
Prisočku čini niz sela i zaselaka na nadmorskim visinama od 640–750 m. Svi su na podvlašićkim padinama lijeve obale Vrbanje. Najveće naseobine su Kovačevići, Tuleža, Lozići, Vrbovo, Zuhrići i Vrevići. Sve su lokalnim putevima povezane sa regionalnom cestom Kruševo Brdo – Šiprage – Kotor-Varoš.[4][5][6][7]
Historija
urediNajveći zaseoci Prisočke da su veoma stara naselja na nepristupačnim lokacijama, pa se pretpostavlja da je njihva daleka historija vezana za događaje u dolini Vrbanje, od autohtonog starobosanskog naselja i Ilira do današnjih dana.
U bližoj historiji, uz ostala sela šipraškog kraja, i Prisočka je bila aktivno uključena u NOB, osobito Kovačevići i Lozići. Za vrijeme priprema Drugo zasjedanje AVNOJ-a, dio Vrhovnog štaba NOVJ, na čelu da Josipom Brozom, bio je smješten u Kovačevićima (što je registrirano kao malo selo ispod Petrova polja), u kući Huseina Kovačevića, člana Mjesnog Narodnooslobodilačkog odbora za Šiprage.[8][9]
Za vrijeme Rata u Bosni, Kovačevići su dugo pružali otpor nadmoćnim snagama bivše JNA i srpskih (para)vojnih jedinica. Nakon iscrpljujućih borbi, branitelji su se povukli na slobodnu teritoriju (prema Travniku), a Kovačevići su do temelja razrušeni, kao i sva ostala prisočka sela.
Nakon 1996, u projektu obnove porušenih sela, većina šipraških bošnjačkih sela je djelimično obnovljena, zahvaljujući Vladi i vojnicima Luksemburga, tj. bataljonu BELUGA (skr. od: Belgium – Luxembourg – Greece – Austria; u okviru EUFOR-SFOR-a.[10][11][12][13][14][15][16]
Stanovništvo
uredi| Sastav stanovništva – naselje Prisočka | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[17] | 1991. | 1981.[18] | 1971.[19] | ||||
| Osoba | 229 (100,0%) | 1 423 (100,0%) | 1 668 (100,0%) | 1 546 (100,0%) | |||
| Bošnjaci | 228 (99,56%) | 1 394 (97,96%)1 | 1 329 (79,68%)1 | 1 062 (68,69%)1 | |||
| Hrvati | 1 (0,437%) | – | – | 1 (0,065%) | |||
| Jugoslaveni | – | 26 (1,827%) | 15 (0,899%) | 2 (0,129%) | |||
| Ostali | – | 3 (0,211%) | 14 (0,839%) | – | |||
| Srbi | – | – | 310 (18,59%) | 481 (31,11%) | |||
Također pogledajte
urediReference
uredi- ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 16. 9. 2015.
- ^ Zolić H., Ur. (1993): Knjiga: Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991. Statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
- ^ Internet – izvor: Popis po mjesnim zajednicama - http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf Arhivirano 5. 10. 2013. na Wayback Machine.
- ^ http://www.kartabih.com/.
- ^ Vojnogeografski institut, Izd. (1963): Šiprage (List karte 1:25.000, Izohipse na 10 m). Vojnogeografski institut, Beograd.
- ^ Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
- ^ Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, ISBN 9958-766-00-0.
- ^ Đondović R., Ur. (1989): Sanitetska služba u narodnooslobodilačkom ratu Jugoslavije 1941-1945, Knj. 2: Nastanak i razvoj sanitetske službe u oružanim snagama narodnooslobodilačkog pokreta u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Makedoniji; Biblioteka Ratna prošlost naroda i narodnosti Jugoslavije, knj. 361. Monografija Jedinica NOV i PO Jugoslavije, Knj. 150). Vojnoizdavački i novinski centar, Sanitetska uprava SSNO, Beograd.
- ^ Samardžija S. (1983): Četrnaesta srednjobosanska NOU brigada. Skupština opštine Prnjavor, Banja Luka.
- ^ http://www.euforbih.org/
- ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 17. 10. 2014. Pristupljeno 15. 9. 2015.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 24. 4. 2009. Pristupljeno 24. 4. 2009.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ^ http://www.military.ie/overseas/current-missions/eufor-sfor/
- ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 3. 4. 2015. Pristupljeno 16. 10. 2019.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ^ http://www.nato.int/sfor/organisation/mission.htm
- ^ [1]
- ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 16. 9. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 16. 9. 2015.