Portal:Biatlon


Glavna stranica   Kategorije   Wiki projekti, potrebni članci...
uredi  

Portal Biatlon

Biatlon

Biatlon je sport koji se sastoji od dvije discipline, skijaškog trčanja i gađanja iz malokalibarske puške. Postoji i ljetna varijanta koja kombinira gađanje s trčanjem, kao i ona koja kombinira gađanje s trčanjem na roler-skijama.

Sport je naročito popularan u svojoj domovini Norveškoj, ali i u Njemačkoj i Rusiji, za koju se procjenjuje da u klupskom takmičenju učestvuje čak približno milion biatlonaca.

Svake se godine, osim u olimpijskim godinama, održavaju svjetska prvenstva u biatlonu, kao i Svjetski kup, a biatlon je prisutan i na Zimskim olimpijskim igrama.


uredi  

Izabrani članak

IBU.svg
Svjetski kup u biatlonu je niz takmičenja u biatlonu, koja se organiziraju u zimskom periodu pod okriljem Međunarodnog biatlonskog saveza (IBU). Prvo službeno takmičenje održano je u konkurenciji muškaraca 1978, a u ženskoj 1987. Osim vrednovanja u ukupnom plasmanu, od 1998. vode se rezultati i određuju pobjednici u pojedinim disciplinama, kao i u Kupu nacija, tabeli sa zbirom svih bodova po nacionalnim biatlonskim savezima.
uredi  

Izabrana biografija

{{{naslov}}}
Dominik Landertinger jest austrijski biatlonac. Debitirao je u sezoni 2007/08, a veliki proboj napravio je već u narednoj postavši svjetski prvak u utrci na 15 km (masovni start), a tom uspjehu dodao je i štafetnu srebrnu medalju na istom prvenstvu.
uredi  

Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima

Takmičenja u muškoj štafeti na Svjetskim prvenstvima u biatlonu, održavaju se od 1966. godine. Na SP 1965. štafeta je zvanično uvedena kao disciplina u današnjem obliku, prvo kao 3x7,5 km, a na slijedećim prvenstvima kao 4x7,5 km. U tabeli je prikazan ukupan broj osvojenih medalja na prvenstvima uključivo sa SP 2107.

Biathlon pictogram.svg Bilans medalja - muška štafeta
(nakon 43 takmičenja)
Plasman Država Zlato Srebro Bronza Ukupno
1.  Sovjetski Savez 9 5 3 17
2.  Norveška 7 11 6 25
3.  Istočna Njemačka 6 3 4 13
Ostatak tabele
4.  Njemačka 6 2 7 14
5.  Rusija 5 5 0 10
6.  Italija 2 0 2 4
7.  Francuska 1 5 2 8
8.  Finska 1 3 1 5
9.  Bjelorusija 1 1 3 5
10.  Švedska 0 2 0 2
11.  Zapadna Njemačka 0 1 3 4
12.  Poljska 0 1 2 3
 Austrija 0 1 2 3
14.  Ukrajina 0 0 1 1
 Kanada 0 0 1 1
uredi  

Osvajači medalja na Olimpijskim igrama

Najviše medalja u biatlonskim takmičenjima na Zimskim olimpijskim igrama osvojio je norveški biatlonac Ole Einar Bjørndalen u periodu od 1998. do 2014. i to 8 zlatnih, četiri srebrne i jednu bronzanu.

Olympic rings without rims.svg Biatlon (m)[a][b] (nakon 16 takmičenja)
Plasman Država Zlato Srebro Bronza Ukupno
1. Norveška 14 10 6 30
2. Njemačka 9 10 5 24
3. Sovjetski Savez 9 5 5 19
Ostatak tabele
4. Francuska 6 3 5 14
5. Rusija 4 2 5 11
6. Istočna Njemačka 3 4 4 11
7. Švedska 3 1 4 7
8. Zapadna Njemačka 1 2 2 5
9. Ujedinjeni tim 1 1 0 2
10. Finska 0 4 2 6
11. Austrija 0 3 3 6
12. Češka 0 2 2 4
13. Italija 0 1 3 4
14. Bjelorusija 0 1 1 2
15. Poljska 0 1 0 1
Slovenija 0 1 0 1
17. Slovačka 0 0 1 1
Hrvatska 0 0 1 1
uredi  

Statistika svjetskog kupa

Od uvođenja takmičenja u Svjetskom kupu u sezoni 1977/78. u muškoj konkurenciji najviše pojedinačnih pobjeda ostvario je norveški biatlonac Ole Einar Bjørndalen, koji je pobjedio u 94 pojedinačne discipline. Francuski biatlonac Martin Fourcade pobijedio je u ukupnom plasmanu sedam puta, Bjørndalen šest puta, Raphaël Poirée i Frank Ullrich su pobijedili četiri puta, Frank-Peter Roetsch tri puta; Sven Fischer, Jon Åge Tyldum i Sergej Čepikov dva; a po jednu pobjednu u ukupnom plasmanu ostvarili su: Michael Greis, Peter Angerer, Tarjei Bø, Patrice Bailly-Salins, Vladimir Dračov, Fritz Fischer, Eirik Kvalfoss, Mikael Löfgren, André Sehmisch, Klaus Siebert, Emil Hegle Svendsen i Johannes Thingnes Bø.

Broj pojedinačnih pobjeda
u Svjetskom kupu u biatlonu (m)
(Rezultati nakon Svjetskog kupa u biatlonu 2019/2020.)
Aktualizirano: 29. marta 2020.
Mjesto Država Pobjede
1.  Ole Einar Bjørndalen (NOR) 94
2.  Martin Fourcade (FRA) 83
3.  Johannes Thingnes Bø (NOR) 47
Ostatak tabele
3.  Raphaël Poirée (FRA) 44
5.  Emil Hegle Svendsen (NOR) 37
6.  Sven Fischer (NJE) 33
7.  Frank Ullrich (DRNJ) 16
8.  Frode Andresen (NOR) 15
 Vladimir Dračev (RUS)
10.  Eirik Kvalfoss (NOR) 12
 Simon Schempp (NJE)
12.  Frank Luck (NJE) 11
 Michael Greis (NJE)
 Anton Šipuljin (RUS)
14.  Frank-Peter Roetsch (DRNJ) 10
 Peter Angerer (NJE)
uredi  

Novi članci

23. 11. Sun Ribo, 21. 11. Liu Xianying, Biatlon na Azijskim igrama 18. 11. Jelena Hrustaljova, 14. 11. Ana Frolina, 8. 11. Yu Shumei, 7. 11. Bajandžavin Damdindžav, 25. 10. Simone Greiner-Petter-Memm, 21. 10. Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – 7,5 km 17. 10. Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – 3 × 5 km, Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1988 – 3 × 5 km 12. 10. Corinne Niogret 8. 10. Galina Kukljeva 6. 10. Eva Háková 4. 10. Iveta Roubíčková, Jana Vápeníková 17. 9. Nathalie Santer-Bjørndalen, 16. 2. Miloš Čolić, Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 10 km, 15. 2. Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (mješovito), Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km, 5. 2. Svjetski kup u biatlonu 2009/2010, 24. 1. Svjetski kup u biatlonu 2008/2009, 17. 1. Tiril Eckhoff, 4. 1. Svjetski kup u biatlonu 2007/2008, 1. 1. Igor Bacal, Øystein Slettemark

Novi članci po godinama: 2018, 2019,

uredi  

Svjetski kup u biatlonu 2019/20.

uredi  

Olimpijske igre

Biatlonska takmičenja na ZOI 2018. u Pjongčangu se održavaju u biatlonskom kompleksu Alpensia Biathlon Center u okruzima Daegwallyeong-myeon i Pyeongchang-gun, koji se nalaze u južnokoreskoj proviniciji Gangwon-do od 9. do 25. februara 2018.

uredi  

Urednici

Ukoliko uređujete stranice o biatlonu, ili pokazujete interesovanje za biatlon, na vašoj korisničkoj stranici možete postaviti ovu oznaku:

{{Korisnik biatlonac}},

a za pregled svih korisnika sa istim interesovanjima možete pogledati ovu kategoriju.

uredi  

Izabrana fotografija

uredi  

Jeste li znali?

uredi  

Odabrane teme


Greška kod citiranja: <ref> oznake postoje za grupu pod imenom "lower-alpha", ali nije pronađena pripadajuća <references group="lower-alpha"/> oznaka, ili zatvarajući </ref> nedostaje