Nikola Bokan (Vrtoče, kod Drvara, 21. juli 1918 – Banja Luka, 20. septembar 1944) bio je učesnik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.

Nikola Bokan
Rođenje (1918-07-21) 21. juli 1918.
Vrtoče, kod Drvara, Austro-Ugarska
Smrt20. septembar 1944(1944-09-20) (26 godina)
Banja Luka, NDH
ČinKomandant bataljona
RatoviDrugi svjetski rat
VojskaJNA
OdlikovanjaOrden narodnog heroja

Biografija uredi

Rodio se u selu Vrtoče, kod Drvara 21. jula 1918. godine. Završio je stolarski zanat i radio je u Drvaru kao stolarski radnik. Učesnik je narodnooslobodilačke borbe od jula 1941. godine, u SKOJ je primljen u augustu iste godine, a u KPJ u martu 1942. godine.

Učestvovao je u zaustavljanju ustaškog napada na slobodnu teritoriju Drvara, borbama oko Sanskog Mosta, rušenju vozova između Prijedora i Sanice. Kao istaknuti borac ušao je u sastav proleterskog krajiškog bataljona. Naročito se istakao u Slavoniji na Grubišnom polju, prilikom povratka proleterskog bataljona u Bosansku krajinu kod Gradiške i pred Kozarom u jesen 1942. godine. Napredovao je od običnog vojnika do komandira čete u 7. krajiškoj brigadi, a zatim i do zamjenika komandanta 2. bataljona Ribničkog odreda. Formiranjem 13. krajiške udarne brigade 23. augusta 1943. postavljen je za komandanta 3. bataljona. Komandovao je u borbama na Ključu, Sanskom Mostu, Mrkonjić Gradu i drugim mjestima u Bosanskoj krajini

Kao komandant 3. bataljona učestvovao je u prvom partizanskom napadu na Banja Luku od 1. do 4. januara 1944. godine. Istakao se u uličnim borbama, a kada je grad bio pred oslobođenjem Nijemcima je u pomoć stigla njemačka motorizovana kolona te su se partizani morali povući. U drugom napadu na Banja Luku od 18. do 20. septembra 1944. godine Nikola Bokan je poginuo.[1]

Ukazom Prezidijuma Narodne skupštine FNR Jugoslavije, 5. jula 1951. godine, proglašen je narodnim herojem.[2]

Reference uredi

  1. ^ Više autora (2014). Srpski biografski rečnik. Матица српска. str. 692.
  2. ^ Više autora (1982). Narodni heroji Jugoslavije. „Омладина“ Београд; „Младост“ Београд; „Партизанска књига“ Љубљана, Народна књига“ Београд и „Побједа“ Титоград,. str. 96–97.CS1 održavanje: dodatna interpunkcija (link)