Nekropole stećaka u Neumu

U srednjem vijeku područje Neuma je pripadalo župi Žabi, primorskom dijelu oblasti Huma, koja je obuhvatala istoimenu planinu sa njenim proširenim podnožjem. Vranjevo ili Vranjevo selo je bilo važan politički centar župe i sjedište Nikolića, najistaknutijeg vlastelinskog roda. U 14. stoljeću Nikolići su bili gospodari feudalnih oblasti, isključivi nosioci političke i kulturne djelatnosti žapske župe i članovi bosanskog velikaškog zbora. Direktni su potomci humskog kneza Andrije iz 13. st. (1217 – 1249).

Stećak u Neumu

Hutovo

Nekropola sa stećcima na lokalitetu Crkvina u Hutovu obuhvata 101 stećak i nalazi se na listi nacionalnih spomenika. Nalazi se uz sporedni put, koji se odvaja od glavne ceste koja vodi ka Popovom polju, tj. Hutovo - Velja Međa. Odvojak za spomenuti put nalazi se oko stotinjak metara od nekropole sa stećcima, znane pod imenom Karasovice ili Drijenjak, koja se nalazi između Gornjeg i Donjeg Hutova. Do nekropole Crkvine, koja je od nekropole Karasovice udaljena oko 400 m u smjeru sjeveroistoka, dolazi se sporednim makadamskim putem.

Stećak sa nekropole Karasovice u Hutovu, koji su mještani pretvorili u korito za vodu

Nekropola Karasovice udaljena je par stotina metara od Crkvina. Sadrži samo 5 stećaka u obliku ploča i sanduka, od kojih 5 njih je ukrašeno. Dio očuvanijih i ukrašenijih stećaka sa ove lokacije premješten je kod katoličke crkve u Hutovo.

U zaseoku Lisće, pola sata hoda jugozapadno od Hutova grada, je još jedna srednjovjekovna nekropola, sa 48 stećaka.

Stećci na lokalitetu Groblje na rimokatoličkom groblju kod Jurkovića kuća u Brštanici, Donje Hrasno, Neum

Donje Hrasno

Nekropola sa stećcima na lokalitetu Groblje na rimokatoličkom groblju kod Jurkovića kuća u Brštanici, Donje Hrasno i nalazi se na listi nacionalnih spomenika. Sastoji se od 74 spomenika, podijeljena u dvije grupe. Van groblja su 23 stećka, od čega 3 sljemenjaka, 17 sanduka i 3 ploče. Od toga ukrašeno je 5 spomenika. Druga grupa stećaka smještena je na dva tumula unutar ograde rimokatoličkog groblja. Na jednom tumulu je 51 stećak, od toga je ukrašeno 5 spomenika.

Stećci u Vranjevu selu

Vranjevo selo

Nekropola sa stećcima u Vranjevu selu nalazi se dva km. od Neuma i nalazi se na listi nacionalnih spomenika.

Srednjovjekovnu nekropolu danas čine dvije skupine od ukupno 66 stećaka. Jedna grupa stećaka je situirana ispod brda Žrnova, a druga, veća, uz cestu. Nije sigurno da je nekropola oduvijek bila podijeljena. Jedan broj stećaka je razbijen, prevrnut ili ugrađen u obližnju ogradu i cestu, što govori o razaranjima nekropole u prošlosti, kada je ukupan broj stećaka bio mnogo veći. Sličnost u obradi i obliku stećaka u obje skupine datira ih okvirno u isti period, drugu polovicu 14. i 15. stoljeća.

Stećak u nekropoli Međugorje u Glumini

Glumina

Nekropola sa stećcima u Međugorju u Glumini se nalazi oko 1.5 km jugozapadno od sela Glumina. Od Hutova je udaljena oko 5,5 km. Put za Gluminu odvaja se nakon 4 km sa puta (Gornje) Hutovo – Velja Međa (Popovom polju), gdje se kod umjetnog jezera Vratak put penje ka selu Glumini. Oko 1,5 km ispred sela skoro uza sam put nalazi se nekropola stećaka u dijelu izdužene ravnice koji se zove Međugorje, jer se nalazi između planina Kape na jugu i Treštenice na sjeveru. Predio u kojem se nalazi nekropola mještani zovu Polje.

Nekropola, dimenzija oko 80x50 m, zauzima površinu od oko 4.000 m2, zajedno sa dva tumula, od kojih se onaj veći nalazi na istočnoj strani ceste. Na nekropoli se nalaze 62 spomenika, od čega je 18 ploča, 39 sanduka i 5 sljemenjaka. Za stećke je biran tvrdi vapnenac. Obrada spomenika je vrlo dobra. Spomenici su i dobro očuvani. Ukrašeno je 14 spomenika. Nalazi se na listi nacionalnih spomenika.

Gornje Hrasno

Desetak kilometara zračne linije južno od Stoca, danas administrativno u općini Neum, nalazi se područje koje se zove Gornje Hrasno. To je dosta ravničasto zemljište od oko 15 km2, u obliku nepravilne elipse.

Nekropola Podgradinje

Nekropola Podgradinje nalazi se jednim dijelom uz pravoslavno groblje sa crkvom koja je dijelom urušena, a dijelom u samom groblju, i to sa obe strane puta. GPS koordinate: 42.950443985858485, 17.90141650455722. U njoj je 58 stećaka, od toga 21 ploča, 58 sanduka, 11 sljemenaka i jedan krst. Stećci su dosta razbacani. Ukrašeni su figuralnim predstavama, scenama lova i prikazima životinja. Posebno se ističe stećak ukrašen sa svih strana i sa prikazom borbe čovjeka sa medvjedom i scenom srne iznad koje su dvije ptice.

Natpisi

Susjedni sljemenjak je sa postoljem od istog komada kamena (168 x 75 x 147 cm). Pri dnu krovnih ploha i preko čeonih strana pruža se plastična tordirana vrpca. Ovaj stećak nema drugih ukrasa, ali na istočnoj čeonoj i južnoj bočnoj strani u dva reda mu je urezan ovakav natpis:

:† ɑ сє ʌєжʜ ρɑдʜвоʜ| дρɑшүʜћ доБρʜ юɴɑκь ѣ Бʜχь моʌƔ ѣ сє| вɑсьɴє тʜцɑʜ|ʜтє вʜ ћєтє Бʜ|тʜ κɑκо ѣ ɑ ѣ ɴє могƔ Бʜтʜ κɑκ|о вʜ Ovdje leži Radivоj Draščić. Dоbri junak ja bih. Molim ja vas, nedotičite! Vi ćete biti kako ja, a ja ne mоgu biti kako vi.

Na velikom sljemenjaku sa postoljem (175 x 88 x 148 cm), na zapadnoj čeonoj strani i na sjevernoj bočnoj (a možda i na istočnoj čeonoj ?) ima ovakav natpis:

:† ɑ сє ʌжʜ ɴнɴоє| ʌƔповүнћь сн|ɴомь цρѣпом† Ovdje leži Ninоje Lupоvčić sa sinоm Crjepоm.

Na jednoj dosta velikoj ploči, na vodoravnoj strani urezan je ovakav natpis:

: a сє ʌєжʜ| нвɑɴь| вƔкнћє|внћь ɴєкɑ| ʒɴɑ Ɣ тн| дɴ дɑ ко ɴо| постɑвн|тɑн Бнʌє|гь мн Ɣ|шѣүє Бρɑт| мн Бʌɑгоѣ| ρƔкɑ снɴɑ| могɑ ко д|вєжєовє| костн Ovdje leži Ivan Vukićević. Neka zna, u taj dan, ko ono pоstavi. Taj biljeg usiječe brat mi Blagоja. Ruka sina mоga kо dоveže оve kоsti

U nekropoli je i stećak u obliku ploče na kojoj je prikazan motiv bordure u vidu povijene linije sa trolistovima. Uz ploču je povelik krst čije šire strane imaju borduru od dviju paralelnih linija između kojih su urezane kose paralelne crte. Na samome krstu je urezan natpis na tri strane.

: ɑ сє ʌєжʜ вƔκь| сʜɴь κɴє|ʒɑ ωБ|ρɑдɑ| сєстρ|омь є|ʌомь| ʜпоκɑ|мєɴо|вɑ гɑ| мɑт|ʜ ɑɴɑ| κʌєть| ʜ пρоκ|ʌть| тκо ћє| κρєтʜ| Ɣ мє Ovdje leži Vuk, sin kneza Obrada, sa sestrоm Jelоm. I pоka menоva ga mati Ana. Klet i prоklet kо će krenuti u me!

Nekropola Toplice (ili Lokve)

Toplica je lokalitet južno od zaseoka Vinjine, u sjeverozapadnom kraju Gornjeg Hrasna, na samoj cesti Stolac—Hrasno, kod katoličkog groblja. Sadrži 84 stećka, od toga 32 ploče, 40 sanduka i 12 sljemenaka, orijentiranih po liniji zapad—istok i poredani su u redove okomito na tu liniju. Dosta dobro su obrađeni i očuvani. GPS koordinate:42.98140535101078, 17.855406340773175

Ističe se sljemenjak sa postoljem (175 x 68 x 122 cm) koji pri dnu krova i preko čeonih strana ima plastičnu vrpcu, a na južnoj bočnoj strani plastičan prikaz kola, sa kolovođom koji jaše na jelenu. U kolu je prikazano 6 ljudskih figura, muškaraca i žena naizmjenično. Muškarci imaju kape kao šljemove sa čelenkama i kratke haljetke, na glavama žena su kape pravougaonog, skoro kvadratnog oblika, a haljine su im dugačke i dolje sve šire. Kod muškaraca se vide stopala okrenuta ka jelenu, a kod žena se ona ne vide. Učesnici se drže rukama uzdignutim do visine ramena. Kolovođa jednom rukom pridržava ženu do sebe, a drugom se drži za rogove jelena.

Sljemenjak sa postoljem (174 x 83 x 122 cm) na južnoj bočnoj strani ima plastičan prikaz lova na jelena. U lovu učestvuju dvojica lovaca na konjima. Između njih je jelen (ne vide mu se rogovi, možda je lane?). Lovci nose koplja. Na glavi su im kape sa čelenkama. Na suprotnoj strani ovoga stećka prikazana je scena turnira. U turniru učestvuju dvojica vitezova na konjima, sa kopljima i šljemovima. Između njih je žena koja pridržava konje. Na glavi joj je pravougaona kapa. Obučena je u dugačku i dolje široku haljinu.

Ostale nekropole

Postoji još manje poznatih nekropola po selima u okolini Nema: Obaljeno u Cerovici, Podhumac u Dobrovu, Moševići, Gradac, Radetići i Lišća.

Literatura

• Marko Vego, Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine, Knjiga I. Sarajevo: Zemaljski muzej - Sarajevo, 1962.
• Šefik Bešlagić, Stećci u Gornjem Hrasnu, Naše starine VII, Sarajevo, 1960, 91-112.
• Pavao Anđelić, „Srednjovjekovna humska župa Žaba”, Hercegovina-časopis za kulturno i istorijsko nasljeđe, br. 3, Mostar, 1983, 35-56.