Hutovo

naselje u Neumu, Bosna i Hercegovina

Hutovo je naseljeno mjesto u općini Neum, Bosna i Hercegovina.

Hutovo
(naselje)
Crkva Krista Kralja
Crkva Krista Kralja
Hutovo nalazi se u Bosna i Hercegovina
Hutovo
Hutovo
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 42°57′19″N 17°48′50″E / 42.9554°N 17.8138°E / 42.9554; 17.8138Koordinate: 42°57′19″N 17°48′50″E / 42.9554°N 17.8138°E / 42.9554; 17.8138
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonFlag of Herzegovina-Neretva Canton.png Hercegovačko-neretvanski
OpćinaNeum
Nadmorska visina509 m
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto201
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 36
Matični broj134520[1]
Matični broj općine10685
Ostaci Hadžibegove tvrđave kod Hutova.

GeografijaUredi

Hutovo se nalazi na jugoistočnim obalama Hutova blata, sjeverno od Neuma, na nadmorskoj visini od 508 m.[2][3]

Historija i arheologijaUredi

Kamena ploča sa natpisom Radovca Vukanovića nastala je u 15. vijeku, na prirodnoj, skoro vodoravno položenoj stijeni, dimenzija: dužine 1,9 m, širine od 2 do 0,60 m. Uklesani natpis je na bosanskoj ćirilici (bosančici). Kao carinik, bio je od strane svog vojvode prisiljen da napiše ovaj natpis, kada je ustanovljeno da vojvodi ne polaže ubran novac od carine.

ASE PIŠE RADOVAC VUKANOVIĆ KUJI ZNAH CARINU U VOJVODE I DOK MU NE ZGRIŠIH PRIJATELJE NE IZGUBIH.

Natpis je do 1991 stajao u Novkovića Klancu, kada je premješten u lapidarij katoličke crkve u Gornjem Hutovu. Nalazi se na listi Nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.[4]

Nekropola sa stećcima na lokalitetu Crkvina obuhvata 101 starobosanski stećak i nalazi se nalisti nacionalnih spomenika.[5]

U zaseoku Lisće, pola sata hoda jugozapadno od Hutova grada, je još jedna srednjovjekovna nekropola, sa 48 stećaka.

Iako je izgrađena na starijim temeljima, Hutovo (tvrđava), poznata je kao Hadžibegov Grad, iz osamnaestog vijeka. Najtješnje je vezana za ličnost Mehmed-bega Rizvanbegovića koji je 1802. godine postao prvi i bio jedini kapetan Hutovske kapetanije do 1832. godine. To je posljednja osnovana kapetanija u Bosni i Hercegovini. Teritorijalno je obuhvatala mjesto Hutovo i okolna sela. Nastala je kao rezultat borbi oko vidoške (stolačke) kapetanije u porodici Rizvanbegović. Nalazi se na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.[6]

StanovništvoUredi

Sastav stanovništva – naselje Hutovo
2013.[7]1991.1981.[8]1971.[9]
Osoba201 (100,0%)319 (100,0%)394 (100,0%)438 (100,0%)
Hrvati200 (99,50%)319 (100,0%)388 (98,48%)404 (92,24%)
Bošnjaci1 (0,498%)18 (4,110%)1
Srbi3 (0,761%)9 (2,055%)
Jugoslaveni2 (0,508%)6 (1,370%)
Ostali1 (0,254%)
Crnogorci1 (0,228%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Postoje podaci da je, od 7. do 9 oktobra. 1974. godine, u Osnovnoj školi "Vladimir Nazor" u Hutovu bilo 358 učenika, od 3. do 8. razreda.[10][11]

Također pogledajteUredi

ReferenceUredi

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 21. 10. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
  3. ^ Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, ISBN 9958-766-00-0.
  4. ^ "Kamena ploča sa natpisom Radovca Vukanovića". kons.gov.ba. Arhivirano s originala, 7. 4. 2016. Pristupljeno 21. 10. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  5. ^ "Nekropola Crkvina u Hutovu, historijsko područje". kons.gov.ba. Arhivirano s originala, 7. 4. 2016. Pristupljeno 21. 10. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  6. ^ "Hutovski grad (Hadžibegov grad) u Hutovu, historijsko područje". kons.gov.ba. Arhivirano s originala, 13. 5. 2011. Pristupljeno 21. 10. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  7. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  8. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 21. 10. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  9. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 21. 10. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  10. ^ Hadžiselimović R. (1981). "Genetic distance among local human populations in Bosnia and Herzegovina (Yugoslavia)". Collegium Antropologicum. 5 (Supplement): 63–66.
  11. ^ Hadžiselimović R. et al. (1985). Genetička distanca i stepen propagacijske izolovanosti lokalnih ljudskih populacija u Bosni i Hercegovini – Elaborat istraživačkog projekta. Sarajevo: Biološki institut Univerziteta u Sarajevu. Eksplicitna upotreba et al. u: |authors= (pomoć)CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)

Vanjski linkoviUredi