Namaz

Nàmāz (arapski: صلاة fonol. salah ili salat) jeste molitva kod muslimana, najznačajniji vid ibadeta u islamu. Namaz je farz, odnosno obaveza strogo naređena od Allaha, dž. š. Obaveza je koja je naređena preko poslanika Muhammeda tokom Isre i Mi'radža. Prvobitno je naređeno obavljanje 50 dnevnih namaza a taj se broj smanjio na 5 dnevnih namaz iz Allahove milosti prema čovjeku. To je obaveza svakog razumnog muslimana, od punoljetstva do kraja života, bez mogućnosti da se neizvršenje istog bilo čime otkupi. Obavljanje ovog islamskog šarta ne prestaje ni tokom bolesti, putovanju ili bilo kojeg drugog stanja u kojem se može zadesiti vjernik uz olakšice u određenim situacijama. lzuzetak su spolno zrele žene koje tokom odre­đenog period nisu dužne obavljati namaz. Drugi je od pet islamskih šarta, odnosno stubova islama. Spomenut je na preko 100 mjesta u Kur'anu.

EtimologijaUredi

Sama riječ namaz perzijskog je porijekla. Arapski izraz za islamsku molitvu je salāt. To je izraz koji je koristio Poslanik s. a. w. s. i koji se koristi pri nijetu, tj. odluci da se klanja namaz. U bosanskom jeziku za ispunjavanje te obaveze koristi se riječ "klanjanje".

Vrste namazaUredi

Muslimani su obavezni obavljati 5 dnevnih namaza i to u tačno određeno vrijeme, što znači da je namaz vremenski određena obaveza vjernika. Izuzetak su neke vrste namaza koji se obavljaju po potrebi i u različitim situacijama. Osim obaveznog namaza postoje i dobrovoljni namazi, tj. namazi koji se klanjaju u posebnim prilikama i situacijama. Dužina ovih namaza tj. broj rekata je definisan šerijatom i dvije su vrste takvih dobrovoljnih namaza: dobrovoljni namazi koji se klanjaju uz obavezne dnevne namaze, odnosno farzove (najveći broj njih se nazivaju suneti) i povremeni dobrovoljni namazi (tzv. nafila namazi) koji ni na koji način nisu povezani sa klanjanjem obaveznih dnevnih namaza već se obavljaju samostalno i imaju svoje nezavisne povode i uzroke.

U sljedećoj tabeli dat je pregled farz namaza s vremenima kada se obavlja.

Bosanski naziv Arapski naziv Period kad se obavlja
Sabah-namaz fedžr (فجر) Od zore do pred izlazak Sunca
Podne-namaz zuhr (ظهر) Kada Sunce pređe polovinu neba do ikindije
Ikindija-namaz 'asr (عصر) Zavisno od šerijatske pravne škole[1]
Akšam-namaz magrib (مغرب) Od zalaska sunca do potpunog nestanka sunčeve svjetlosti
Jacija-namaz 'išā (عشاء) Kada potpuno nestane sunčeve svjetlosti do zore

Stalno, redovno i na vrijeme klanjati 5 propisanih dnevnih namaza, svakog dana, obaveza je svakog punoljetnog (u islamu se pod punoljetnošću podrazumijeva spolna zrelost) muslimana i muslimanke, dok su muškarci petkom umjesto podne-namaza dužni u džamiji klanjati džuma-namaz. Osim ovih obaveznih, postoje i namazi koji nisu obavezni pojedincu, već zajednici i od kojih su izuzete žene, a to su bajram-namazi i dženaza-namaz (koji se klanja kad neko umre), te dobrovoljni namazi (nafila), koje vjernik klanja kad ima neku neostvarenu želju, dilemu, problem ili jednostavno želi steći Allahovo zadovoljstvo. Namaz se može klanjati samostalno ili u grupi tj. džematu (kod kuće ili u džamiji ili na bilo kojem drugom čistom mjestu) pri čemu je uslov za džemat najmanje dvije osobe. Obavljanje namaza u džematu je nekoliko puta vrednije u odnosu na samostalno obaljanje istog. Ako osoba propusti neki namaz, postoji mogućnost njegovog klanjanja u drugom namaskom vremenu, kao iskup, tzv. naklanjavanje, ali za takav namaz osoba nema nagradu.

Obavljanje namazaUredi

 
Muslimani na sedždi tokom namaza u džamiji u Bangladešu

Priprema za namazUredi

Da bi se klanjao namaz, osoba se mora duhovno i fizički očistiti. Muslimansko vjersko čišćenje na bosanskom jeziku zove se abdest, što je zapravo perzijska riječ, dok je arapski izraz wudu. Abdest je obavezan prije svakog klanjanja i ako se abdest izgubi, onda klanjanje nije dozvoljeno dok se abdest ponovo ne obavi. Abdest se obavlja čistom vodom po određenom redoslijedu a u nedostatku čiste vode obavlja se tzv. tejemum, tj abdest čistom zemljom i to tako da se dlanovima dotakne čista zemlja, ili predmet od zemlje, dlanovi se otresu i njima potare lice kao da ga se pere vodom. Na isti način se potaru i određeni dijelovi tijela (za razliku od abdesta gdje se peru određeni dijelovi tijela ali i ispiraju usta, nos i čiste unutrašnji dijelovi ušiju).

O važnosti abdesta poslanik Muhammed je rekao: Ključ namaza je abdest, njegov početak je tekbir, a završetak predavanje selama. Hadis prenose Ahmed, Ebu-Davud i Tirmizi.[2]

NijetUredi

Nakon što se muslimanski vjernik duhovno i fizički očisti abdestom, on onda donosi odluku da klanja namaz. Ta odluka zove se nijet (nijjet). Neke islamske škole smatraju da je potrebno da se nijet izgovara riječima (Ja odlučih klanjati...), dok druge smatraju da nije potrebno izgovarati ništa, već da to predstavlja odluku koju vjernik donese u srcu, te smatraju izgovaranje nijeta novotarijom jer nema dokaza za takvo nešto.

Namaski farzovi[3]Uredi

Ako bi izostao jedan od ovih farzova, namaz ne bi bio ispravan. Oni obuhvataju:

  • šartove (uvjete), koji su izvan namaza
  • ruknove (sastavne dijelove), koji su dio samog namaza.

Namaski farzovi jesu:

  • Prvi: Čistoća tijela,odijela i mjesta gdje se klanja
  • Drugi: Čistoća od stvarne nečisti (abdest)
  • Treći: Propisno odijevanje
  • Četvrti: Nastupanje vremena
  • Peti: Okretanje prema Kibli
  • Šesti: Odluka (nijjet)
  • Sedmi: Početni tekbir (iftitāhi-tekbīr)
  • Osmi: Stajanje (kijam)
  • Deveti: Učenje Kur'ana (kiraet)
  • Deseti: Ruku' (pregibanje)
  • Jedanaesti: Sedžda
  • Dvanaesti: Posljednje sjedenje (tešehud)

Važnost namazaUredi

Namaz je najvažnija obaveza vjernika. U hadisu koji prenosi Taberani se kaže: Prva stvar za koju će čovjek biti pitan na Sudnjem danu je namaz. Pa ukoliko mu namaz bude dobar, dobra će mu biti i ostala djela, a ukoliko mu namaz bude loš (ili ga ne bude imao nikako), loše će mu biti i ostala djela.[4]

Ovosvjetske koristi od namazaUredi

Obavljanje namaza ima višestruke koristi za onoga koji ga obavlja. Nek od njih su:

  • disciplinira onoga koji ga obavlja. – S obzirom da se namaz obavlja u tačno određeno vrijeme i da je stroga obaveza vjernika očito je da se čovjek obavljajući namaz disciplinuje, jer namazi su raspoređeni tokom cijelog dana i noći. O tome se u Kur'anu kaže: Zaista je vjernicima namaz propisan u odre­đeno vrijeme, (sura En-Nisa’, 103. ajet) ili I obavijaj namaz početkom i krajem dana, i u pr­vim časovima noći! (sura Hud, 114. ajet)
  • čuva od grijeha i poroka onoga koji ga obavlja. – O tome se u suri El-Ankebut 45. ajetu kaže: Kazuj Knjigu koja ti se objavljuje i obavljaj namaz, namaz zaista odvraća od razvrata i od svega što je ružno; obavljanje namaza je naj­veća poslušnost! Allah zna šta radite.
  • jača volju, strpljivost i pozitivne emocije. – Ajeti iz sure El-Me'aridž: Čovjek je uistinu stvoren malodušan, kada ga nevolja snađe – brižan je, a kada mu je dobro – nepristupačan je, osim onih koji namaze svoje budu na vrijeme obavljali, odnosno El-Bekare: O vjernici, tražite pomoć sa strpljenjem i obavljanjem na­maza! Allah je doista sa strpljivima potvrđuju navedeno.
  • smiruje i otklanja tugu i bol. – Obavljanjem namaza postiže se duševni mir i spokojstvo te predstavlja svojevrsni i fizički i psifički odmor. Koncentrisanje tokom obavljanja namaza doprinosi opuštanju osobe koja obavlja namaz što što utiče na relaksaciju i popuštanje trenutne napetosti. O tome se u Kur'anu kaže: Mi dobro znamo da je teško u duši zbog onog što oni govore, zato veličaj Gospodara svoga i hvali Ga, i sedždu obavljaj, i sve dok si živ Gospodaru svome se klanjaj! Ebu Davud prenosi hadis o poslaniku koji je u momentima tuge, uznemirenosti ili neke vrste tegobe pristupio obavljanju namaza pri čemu bi rekao Bilalu: O Bilale, ikameti za namaz i odmori nas nji­me.

Osim nabrojanih, koristi obavljanja namaza su višestruke jer namaz briše grijehe, čisti tijelo i duh, donosi spas i uvodi u džennet.

Namaz u Kur'anuUredi

Namaz kao osnova islama na mnogo mjesta je spomenut u Kur'anu. Neki od ajeta u kojima se spominje namaz su:

  • O vjernici, namaz obavljajte i Gospodaru svome se klanjajte, i dobra djela činite da biste postigli ono što želite.(El-Had­ždž, 77. ajet);
  • Namaz obavljajte i zekat dajite i zajedno sa onima koji namaz obavljaju i vi obavljajte. (El-Bekare, 43. ajet)
  • Redovno namaz obavljajte, naročito onaj krajem dana i pred Allahom ponizno stojte. (El­-Bekare, 238. ajet)
  • A vi namaz obavljajte i ze­kat dajite i Poslaniku poslušni budite da bi vam se ukazala milost. (En-Nur, 56. ajet)

BilješkeUredi

  1. ^ Ebu-Hanifa, smatra da ikindija ne nastupa sve dok se sjenka nečega ne udvostruči, ne računajući sjenku zevala. Također, on smatra da jacija ne nastupa sve dok se ne izgubi večernje bljedilo. Međutim, u mezhebu se postupa po mišljenju njegovih učenika Ebu-Jusufa i Muhammeda (vidi: Hanefijski fikh, Abdulhamid Mahmud Tuhmaz).
  2. ^ "Namaz je osnova i stub islama". dzemat-oberhausen.de/. Pristupljeno 20. 4. 2020.
  3. ^ Abdulhamid Mahmud Tuhmaz, Hanefijski fikh, knjiga 1, "Bemust"; ISBN 9958-9857-1-3
  4. ^ "Vrijednosti i odlike namaza". menzil.ba. Pristupljeno 20. 4. 2020.

Vanjski linkoviUredi