Malvales je red cvjetnica, sljezolikih bikljaka iz razreda Magnoliopsida, divizija Tracheophyta, carstvo Plantae.[2]

Sljezolike
Alcea setosa
Sistematika
CarstvoPlantae
DivizijaMagnoliophyta
RazredMagnoliopsida
RedMalvales
Dumort., 1829
Porodice
Sinonimi
Aquilariales Link

Bixales Lindley
Bombacales Kunth
Byttneriales link
Cistales Reichenbach Cytinales Dumortier
Daphnales Lindley
Dipterocarpales Blume
Neuradales Doweld

Sterculiales Berchtold & J. Presl

Nekadašnja samostalna porodica Bombacaceae Kunth sada je kao potporodica Bombacoideae Burnett pripojena porodici Malvaceae, Tiliaceae Juss.se, kao potporodica Tilioideae Arnott, također priključuje porodici Malvaceae, dok se porodica Elaeocarpaceae DC. smješta u red Oxalidales.

Red sljezolikih biljaka uključuje 10 porodica sa 338 rodova i oko 6.000 vrsta. Većina vrsta su grmovi ili stablašice. Neke vrste poznate su po svojoj lahkoći drveta, dok se druge upotrebljavaju u kulinarstvu, kao npr. kakaovac (Theobroma cacao) i ugroženi rod Cola sa visokim sadržajem kofeina. Ostale poznate vrste su baobab, pamuk (rod Gossypium), hibiskus i druge.

Mnoge vrste imaju kosmopolitsko rasprostranjenje u tropima i suptropima, uz ograničeno širenje u umjereni pojas. Znimljiva im je distribucija na Madagaskar, sa tri endemske porodice: Sphaerosepalaceae, Sarcolaenaceae i Diegodendraceae.

Opis uredi

 
Hibiscus moscheutos

Morfologija Malvales je raznolika, s nekoliko zajedničkih karakteristika. Među onima koje se najčešće susreću su palmatni listovi, konatni čašićni listići i specifična struktura i hemijski sastav sjemena. Kora je često vlaknasta izgrađena od mehkih slojeva floem.

Taksonomija uredi

Rane klasifikacije poput one u Dahlgrenovom sistemu svrstale su Malvales u nadred Malviflorae (koji se također naziva i Malvanae). Porodične granice i opisi "jezgarnih" porodica Malvales: Malvaceae, Bombacaceae, Tiliaceae i Sterculiaceae, već su dugo problematični. Bliski odnos među tim porodicama, posebno Malvaceae i Bombacaceae, općenito je prepoznat,iako ih je donedavno većina klasifikacijskih sistema podržavala kao odvojene porodice. S brojnim molekularnim filogenijama koje prikazuju vrste Sterculiaceae, Bombacaceae i Tiliaceae kao parafiletne ili polifiletne, pojavljuje se konsenzus za trend širenja ovog reda i na ove tri porodice. Ovaj prošireni opis Malvaceae prepoznat je u najnovijoj verziji Thorneovog sistema i APG Grupe za filogeniju angiospermi, a i u najnovijoj sveobuhvatnoj obradi vaskularnih porodica i rodova, Kubitzki sistema.[3] Dominantna porodica u APG II sistemu je proširenija Malvaceae (Malvaceae sensu lato) s preko 4.000 vrsta, a slijedi je Thymelaeaceae sa 750 vrsta. Ovaj prošireni opis Malvaceae podrazumijeva porodice Bombacaceae, Sterculiaceae i Tiliaceae. Po starijem Cronquistovom sistemu, red je sadržavao ove četiri porodice jezgarnih Malvales plus Elaeocarpaceae i bio je smešten među Dilleniidae. Neke od sada uključenih porodica, Cronquist je postavio u Violales.

Na osnovu podataka iz Kataloga života, napravljen je slijedeći kladogram.[4]

Malvales 

Bixaceae

Cistaceae

Cochlospermaceae

Cytinaceae

Diegodendraceae

Dipterocarpaceae

Malvaceae

Muntingiaceae

Neuradaceae

Sarcolaenaceae

Thymelaeaceae

Reference uredi

  1. ^ Nickrent, Daniel L. "Cytinaceae are sister to Muntingiaceae (Malvales)", Taxon 56 (4): 1129-1135 (2007) (abstract)
  2. ^ Angiosperm Phylogeny Group (2016). "An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG IV". Botanical Journal of the Linnean Society. 181 (1): 1–20. doi:10.1111/boj.12385. ISSN 0024-4074.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  3. ^ Bayer, C. and K. Kubitzki. 2003. Malvaceae, pp. 225–311. In K. Kubitzki (ed.), The Families and Genera of Vascular Plants, vol. 5, Malvales, Capparales and non-betalain Caryophyllales.
  4. ^ Roskov Y., Kunze T., Orrell T., Abucay L., Paglinawan L., Culham A., Bailly N., Kirk P., Bourgoin T., Baillargeon G., Decock W., De Wever A., Didžiulis V. (ed) (2014). "Species 2000 & ITIS Catalogue of Life: 2014 Annual Checklist". Species 2000: Reading, UK. Pristupljeno 26. 5. 2014.CS1 održavanje: više imena: authors list (link) CS1 održavanje: dodatni tekst: authors list (link)

Bibliografija uredi

Vanjski linkovi uredi