Baobab
Baobabi pripadaju porodici Malvaceae.
| Baobab | |
|---|---|
 Drvo baobaba | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Plantae |
| Divizija | Magnoliophyta |
| Razred | Magnoliopsida |
| Red | Malvales |
| Porodica | Malvaceae |
| Rod | Adansonia |
| Vrste | |
| Vidi tekst | |
Etimologija
urediNaziv im potiče iz arapskog jezika, u kojem se biljka naziva bu bibab, što znači "mnogozrna voćka". Ime roda kojem pripadaju baobabi "Adansonia" izvedeno je iz imena francuskog botaničara M. Adansona (1727-1806) koji je veći dio svog naučnog života proveo istražujući ovo neobično stablo [1]. Pojedini narodi koji žive u oblastima gdje je baobab čest nazivaju ga i drvo majmunskog hljeba.
Rasprostranjenost
urediPotiče s otoka Madagaskar gdje predstavlja nacionalni simbol. Postoji osam vrsta baobaba od kojih je šest sa Madagaskara. Raširen je po savanama u Africi i Australiji.
Karakteristike
urediBaobab je karakterističan po svom širokim i visokim stablom. U Južnoafričkoj Republici postojao je primjerak obima 47 m [2] i prečnika od 15,9 m. Drvo se u međuvremenu rascijepilo na dva dijela tako da je trenutno najveći baobab drugi primjerak iz Južnoafričke Republike obima 34 m i prečnika 9,3 m [3]. Neki botaničari tvrde da je starost koju može doživeti baobab, nekoliko hiljada godina. Starost primjerka A. digitata poznatog kao Grootboom procijenjena je na najmanje 1275 godina, što ga čini jednim od najstarijih živih skrivenosjemenica [4].
Ovo drvo je važno kao stanište za neke vrste ptica koje na njemu prave svoja gnijezda, poput vrste Mottled spinetail (iz reda Čiopa) [5] ili nekih vrsta ptica Tkalja [6].
Upotreba
urediUnutar stabla se često skuplja voda te se baobab koristi kao spremnik vode u sušnim područjima. U Africi se lišće i jezgra plodova koristi za prehranu.
Zanimljivosti
urediU eritrejskom gradu Kerenu nalazi se kapela Sv. Marije uređena unutar stabla baobaba.
Vrste
urediReference
uredi- ^ "Genus: Adansonia L." Germplasm Resources Information Network. United State Department of Agriculture. 12. 11. 2008. Arhivirano s originala, 30. 5. 2010. Pristupljeno 14. 1. 2011.
- ^ "Big Baobab Facts". Arhivirano s originala, 6. 1. 2008. Pristupljeno 8. 1. 2008.
- ^ Patrut, A., et al. (2010). Fire history of a giant African baobab evinced by radiocarbon dating. Radiocarbon 52(2), 717-26.
- ^ "Adansonia digitata (baobab)". Royal Botanic Gardens, Kew. Arhivirano s originala, 20. 2. 2014. Pristupljeno 8. 6. 2014.
- ^ "Species text in The Atlas of Southern African Birds" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 21. 10. 2012. Pristupljeno 30. 10. 2014.
- ^ "Weavers breeding in baobabs". Animal Demography Unit, Department of Biological Sciences, University of Cape Town, South Africa. Arhivirano s originala, 15. 9. 2015. Pristupljeno 30. 10. 2014.
