Karakaj

naselje u Zvorniku, Bosna i Hercegovina

Karakaj je naseljeno mjesto u gradu Zvorniku, Bosna i Hercegovina.

Karakaj
Naseljeno mjesto
Karakaj nalazi se u Bosna i Hercegovina
Karakaj
Karakaj
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°24′53″N 19°07′24″E / 44.4147°N 19.1233°E / 44.4147; 19.1233
Država Bosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
GradZvornik
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto2.828
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 56
Matični broj230405[1]
Matični broj grada20168

Geografija

uredi

Karakaj danas podrazumijeva širi prostor koji se prostire od mosta za drumski saobraćaj na Drini na jugu do Čelopeka na sjeveru i od Drine na istoku do mosta na rijeci Sapni i Jardana na zapadu. Na prostoru uzvodno uz rijeku Hoču i uz sadašnji put prema Tuzli, nalazi se zaseok Đile.

Historija

uredi

Selo Karakaj je nekad bilo rijetko naseljeno. Nalazilo se u Zvorničkom polju uz cestu Zvornik - Kozluk, pružajući se od Meteriza i Debelog brda do Tomina hana i puta što se odvaja ka Sapni. U njemu je živjelo isključivo srpsko stanovništvo. Nekoliko srpskih kuća nalazilo se i po rubnim dijelovima okolnih brda. Ime je dobilo po stijeni Kara kaja (od turskih riječi kara - crna i kaja - stijena). Kara kaja se nalazi iznad puta i mosta na Drini. Đile, dio Karakaja naseljen Bošnjacima, su nastale najvjerovatnije 1862.

Zvorničko pravoslavno groblje, koje se nalazilo u podnožju Kahvenjače iznad Kuljanskog puta, premješteno je 1870-ih u Karakaj. Od 1878. u sjevernom dijelu groblja sahranjivano je i katoličko stanovništvo. Za vrijeme Prvog svjetskog rata, u blizini stijene nalazilo se vojničko groblje u kojem su 1914. i 1915. sahranjivani austro-ugarski vojnici. Ostaci groblja bili su vidljivi do sredine 1950-ih kada im se gubi svaki trag.

Od dolaska Austro-ugara do 1934, u Karakaju se nalazio vojni poligon, a preko puta bile su vojne štale sa konjima uz veterinarsku ambulantu. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, postojale su javna česma i kafana.

U ranijim periodima stanovništvo Karakaja bavilo se isključivo zemljoradnjom. Do 1960-ih nisu postojali ni kafana ni prodavnica te se sve moralo kupovati u Zvorniku. Izgradnjom brojnih privrednih objekata krajem 1950-ih i 1960-ih, Karakaj postaje industrijska zona. Uporedo sa razvojem industrije, razvijalo se i naselje. Karakaj je postao veća mjesna zajednica sa više prodavnica, restorana i radionica, vodovodom i kanalizacijom, nogometnim igralištem i klubom (FK Radnički, osnovan 1971), bioskopom i drugim objektima. Od 1972. djeluje i Tehnički školski centar.

Današnje naselje Karakaj, koje je ranije bilo prigradska mjesna zajednica u sastavu grada Zvornika, nastalo je 2012. izdvajanjem dijelova naselja Zvornik i Jardan. Džamija u Đilama svečano je otvorena 2. augusta 2015. Izgradnja je započela 1991, a radovi su poslije rata nastavljeni 2006.[2][3]

Stanovništvo

uredi

Na popisu 1879, Karakaj je imao 139 stanovnika, a 1910. 225, od čega 114 muslimana, 102 pravoslavca i devet katolika. Na popisu 1921, naselje je imalo 236 stanovnika, od čega 128 pravoslavnih, 98 muslimana i 10 katolika. U popisima poslije Drugog svjetskog rata, Karakaj se tretirao kao prigradsko naselje, te se broj njegovih stanovnika iskazivao u okviru grada, kao jedna od njegove četiri mjesne zajednice. Mjesna zajednica Karakaj je 1991. imala 1.530 stanovnika, od čega 820 Bošnjaka i 616 Srba.

Sastav stanovništva – naselje Karakaj
2013.[4]
Osoba2 828 (100,0%)
Srbi2 475 (87,52%)
Bošnjaci324 (11,46%)
Hrvati8 (0,283%)
Nisu se izjasnili7 (0,248%)
Nepoznato6 (0,212%)
Ostali3 (0,106%)
Jugoslaveni2 (0,071%)
Muslimani2 (0,071%)
Makedonci1 (0,035%)

    Literatura

    uredi
    • Hudović, Mehmed (2000). Zvornik: Slike i bilješke iz prošlosti. Sarajevo: Udruženje građana općine Zvornik.

    Reference

    uredi
    1. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 8. 1. 2016.
    2. ^ "Otvorena džamija u Karakaju". Radio Glas Drine. 3. 8. 2015. Arhivirano s originala, 6. 4. 2019. Pristupljeno 6. 4. 2019.
    3. ^ "OTVORENA DŽAMIJA U KARAKAJU". Medžlis IZ Zvornik. 7. 8. 2015. Arhivirano s originala, 6. 4. 2019. Pristupljeno 6. 4. 2019.
    4. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.

    Vanjski linkovi

    uredi