Južni Slaveni

etnojezička grupa
(Preusmjereno sa Južni Sloveni)

Južni Slaveni su slavenski narodi, koji naseljavaju Balkansko poluostrvo, Panonsku niziju (zemlje sjeverno od Dunava i Save) i istočne Alpe.Geografski odvojeni od Zapadnih i Istočnih Slovena Austrijom, Mađarskom, Rumunijom i Crnim morem, Južni Sloveni danas žive u Bugarskoj, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori su većinom pravoslavci, dok su južni Slaveni koji žive u Sloveniji i Hrvatskoj većinom katolici (Hrvati, Slovenci). U Bosni i Hercegovini su zastupljene sve tri vjere: muslimani (većinski Bošnjaci), pravoslavci (većinski Srbi) i katolici (većinski Hrvati). U svijetu ukupno ima otprilike 33 miliona Južnih Slavena. Oni su istovremeno i najveća jezična grupa jugoistočne Evrope.

Južni Slaveni
Ukupna populacija
oko 30.000.000
Značajno stanovništvo u
Srbija6,647,003 (isključujući Kosovo))[1]
Bugarska6.447.710
Hrvatska3.855.641[2]
Bosna i Hercegovina3.475.000[3]
Slovenija2,120,937[4]
Sjeverna Makedonija1.836.713[5]
Kosovo1.761.985[6]
Crna Gora602.445[7]
Jezik
Istočnojužnoslavenski jezici
bugarski,
makedonski,
Zapadnojužnoslavenski jezici
Srpskohrvatski jezik
Bosanski, Hrvatski, Crnogorski, Srpski
Slovenski
Vjera
Pravoslavna crkva, Katolička crkva, Islam
Vezane etničke grupe
Drugi slaveni
Države Evrope u kojima Južni Slaveni čine većinu stanovništva (crna boja)

U 20. vijeku, država Jugoslavija ujedinila je većinu južnoslovenskih naroda i zemalja — sa izuzetkom Bugara i Bugarske — u jednu državu . Panslavenski koncept Jugoslavije pojavio se u Hrvatskoj krajem 17. vijeka, u to vrijeme dio Habsburške monarhije, a dobio je na značaju kroz ilirski pokret u 19. stoljeću. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju 1929, proglašena je 1. decembra 1918, nakon ujedinjenja Države Slovenaca, Hrvata i Srba sa kraljevinama Srbijom i Crnom Gorom. Raspadom Jugoslavije početkom 1990-ih, formirano je nekoliko nezavisnih suverenih država.

Termin "Jugosloveni" je bio, a ponekad se i dalje koristi kao sinonim za "Južne Slovene", ali nikada ne uključuje Bugare, a ponekad se odnosi samo na građane ili stanovnike bivše Jugoslavije, ili samo na one koji su se zvanično registrovali kao etnički Jugosloveni.

Južnoslavenski narodi i etničke grupe

uredi

Zapadna grupa:

Istočna grupa:

Simboli

uredi
 
Trobojnica

Južni Slaveni pošto nikada u potpunosti nisu imali zajedničku državu nisu imali ni jedinstvene simbole (grbove ili zastave). Ipak najpoznatijom južnoslavenskom zastavom se smatra jugoslavenska trobojnica. Ona je zapravo predstavljala 6 južnoslavenskih naroda(Slovence, Hrvate, Srbe, Bošnjake, Crnogorce i Makedonce). Uvedena je u doba Kraljevine SHS i uz blage izmjene(poput ubacivanja/izbacivanja crvene petokrake u središte trobojnice) preživjela je u sve tri Jugoslavije(kraljevskoj, socijalističkoj i srbijansko-crnogorskoj). U potpunosti je ukinuta proglašavanjem nezavisnosti Crne Gore, a jugonostalgičari je i dalje smatraju svojom zastavom.

Trobojnice po etničkim grupama

uredi
  • Slovenci: bijelo-plavo-crveno
  • Hrvati: crveno-bijelo-plavo
  • Srbi i Crnogorci: crveno-plavo-bijelo
  • Bugari: bijelo-zeleno-crveno

Primjeri trobojnica

uredi

Reference

uredi
  1. ^ "Final results of the Census of Population, Households and Dwellings, 2022" (jezik: engleski). Statistical Office of the Republic of Serbia. 28. 4. 2023. Pristupljeno 28. 4. 2023.
  2. ^ "POPULATION ESTIMATE OF THE REPUBLIC OF CROATIA, 2022". podaci.dzs.hr. 8 Sep 2023. Pristupljeno 21 Sep 2023.
  3. ^ Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine / Agency for Statistics of Bosnia and Herzegovina (2016). "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini, 2013: Rezultati Popisa / Census of Population, Households and Dwellings in Bosnia and Herzegovina, 2013: Final Results" (PDF) (jezik: bosanski i engleski). Arhivirano (PDF) s originala, 25. 6. 2021. Pristupljeno 21. 6. 2021.
  4. ^ "Population, 1 October 2022". Statistical Office of Slovenia. Arhivirano s originala, 6. 11. 2023. Pristupljeno 17. 3. 2023.
  5. ^ "State Statistical Office – News release: Census of Population, Households and Dwellings in the Republic of North Macedonia, 2021 – first dataset ,2021". Stat.gov.mk. Pristupljeno 30. 3. 2022.
  6. ^ "Population of Kosovo". 2022. Arhivirano s originala, 19. 7. 2019. Pristupljeno 10. 8. 2022.
  7. ^ "Statistical Office of Montenegro - MONSTAT".

Izvori

uredi
Primarni izvori
Knjige
Žurnali

Vanjski linkovi

uredi


  Nedovršeni članak Južni Slaveni koji govori o narodima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.