Koper

grad u Sloveniji

Koper (italijanski: Capodistria, njemački: Gafers) je naseljeno mjesto i gradska općina, te službeni grad u Slovenskoj Istri i sjedište Obalno-kraške statističke regije.

Koper
Grad
Mestna občina Koper
Koper, kolaž
Koper, kolaž
Službeni grb Koper
Grb
Koper nalazi se u Slovenija
Koper
Koper
Lokacija u Sloveniji
Koordinate: 45°32′53″N 13°43′49″E / 45.54806°N 13.73028°E / 45.54806; 13.73028
Država Slovenija
Statistička regijaObalno-kraška
Vlada
 • GradonačelnikAleš Bržan
Površina
 • Općina303,70 km2
 • Naselje12,968 km2
Najveća nadmorska visina10 m
Stanovništvo (2011)
 • Općina52.700
 • Općina (gustoća)173,53 /km2
 • Naselje24.996
 • Naselje (gustoća)1.927,51 /km2
Vremenska zonaCET (UTC+01:00)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+02:00)
Poštanski broj6000 Koper
Pozivni broj(+386) 5
Veb-sajtGradska općina Koper
Koper, katedrala
Koper, palata "Pretorio"

Geografija

uredi

Koper je jedini lučki grad na 47 km dugoj obali Jadranskog mora u Sloveniji. Koper je, kao i cijeli obalni dio Slovenije, dvojezičan. Leži južno od italijanskog lučkog grada Trsta.

Historija

uredi

Koper se razvio od malog naselja na otoku u tršćanskom zalivu. U vrijeme stare Grčke je naselje bilo poznato pod imenom Aegida, dok su ga Rimljani kasnije nazivali Capris, Caprea, Capre ili Caprista.

Pred Langobardima su stanovnici obližnjeg Trsta 568. pobjegli u Koper. U čast bizantskog cara Justinijana II. 'Rinotmeta' mjestu je ime promijenjeno u Justinopel.

Postoje tragovi trgovine Kopra s Venecijom još iz 932. godine. U ratu između Venecije i Svetog rimskog carstva je Koper bio na strani Nijemaca. Car Konrad II. je Kopru zauzvrat dodijelio gradske privilegije.

Godine 1278. Koper postaje dio Venecijanske Republike i postaje upravni centar venecijanske Istre. Venecijanci ga tada nazivaju Caput Histriae, (glavni (grad) Istre), iz čega je izvedeno i današnje ital. ime grada Capodistria.

Prema popisu stanovništva koji je 1900. proveden u Austrougarskoj, u Kopru je tada živjelo 7.205 govornika italijanskog, 391 slovenskog, 167 hrvatskog i 67 njemačkog jezika. Po popisu iz 2002. godine, većina stanovništva govori slovenski jezik (74,1%). Manjinski jezici su hrvatski (8%), srpskohrvatski (4%), bosanski (2,8%), srpski (2,7%) i italijanski (2,2%).

Koper, zajedno sa cijelom obalom, 1918. potpada pod Italiju, a 1947. postaje dio Slobodne teritorije Trsta. Nakon njene podjele, 1954. pripao je Jugoslaviji.

Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazio se u sastavu stare općine Koper.

Religija

uredi

Koper je već od 8. vijeka bio sjedište biskupije. Godine 1498. je u Kopru rođen kasniji luteranski teolog Pier Paolo Vergerio. U Kopru je od 1536. do 1548. djelovao kao biskup. Koper 1828. postaje dio tršćanske dijeceze, da bi nakon pripajanja Jugoslaviji ponovo postao samostalna biskupija.

Privreda

uredi

U Kopru su najveći privredni subjekti luka (Luka Koper), i Tomos. Pored njih, u gradu je živa privredna aktivnost niza manjih, vitalnih subjekata.

Pored toga, u gradu je razvijen i ljetni turizam.

Mediji

uredi

Stanovništvo

uredi

Na popisu stanovništva 2011. godine, gradska općina Koper je imala 52.700 stanovnika, od čega u samom Kopru 24.996.

Gradska općina Koper

uredi
Broj stanovnika po popisima[1]
1991 2002 2011
43.146 44.555 52.700

Napomena: Nastala iz starih općina Koper i Sežana.

Koper (naseljeno mjesto)

uredi
Broj stanovnika po popisima[1]
1991 2002 2011
24.704 23.726 24.996

Napomena: U 1979. povećano za naselje Semedela koje je ukinuto, te za dijelove naselja Bertoki, Šalara i Škocjan. U 2008. smanjeno za dijelove naselja koji su priključeni naseljima Ankaran (općina Ankaran) i Bertoki. U 2021. izvršena je promjena granica i površine naselja Koper.

Galerija

uredi
Koper, panorama

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ a b "Statistični urad Republike Slovenije". Arhivirano s originala, 24. 2. 2015. Pristupljeno 3. 6. 2014.

Vanjski linkovi

uredi


  Nedovršeni članak Koper koji govori o gradu u Sloveniji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.