Hlorovodična kiselina

Hlorovodična kiselina ili po IUPACu hidrohlorna kiselina, poznata i kao solna kiselina je kiselina koja nastaje rastvaranjem hlorovodika u vodi. Hlorovodična kiselina se naziva i rastvor hlorovodika u drugim polarnim otapalima npr. u acetonu. Ona je veoma jaka kiselina, a kao dosta razblažena sastavni je dio gastrične tekućine u želucu čovjeka i sisara te omogućava varenje bjelančevina, a mnogo se primjenjuje i u industriji.

Hlorovodična kiselina
Općenito
Hemijski spojHlorovodična kiselina
Druga imenaSolna kiselina
Molekularna formulaHCl (aq)
CAS registarski broj7647-01-0
Kratki opisčista bezbojna ili blago žučkasta tekućina
Osobine1
Molarna masa36,46 g/mol
Agregatno stanjetekuće
Tačka topljenja−26 °C (38%-tna)
Tačka ključanja48 °C (38%-tna)
Rastvorljivostu vodi
Rizičnost
NFPA 704
0
3
1
COR
1 Gdje god je moguće korištene su SI jedinice. Ako nije drugačije naznačeno, dati podaci vrijede pri standardnim uslovima.

Historija uredi

800. godine kiselinu je otkrio arapski hemičar Džabir ibn Hajjan, miješajući kuhinjsku so i sumpornu kiselinu. Korištena je u srednjem vijeku u potrazi za kamenom mudrosti, te kasnije od strane velikih evropskih hemičara kao što su Johann Rudolf Glauber, Joseph Priestley i Humphry Davy kako bi se razvila moderna hemija. Tokom industrijske revolucije postala je važna industrijska hemikalija za široku upotrebu.

Dobijanje uredi

Hlorovodična kiselina se dobija rastvaranjem hlorovodika u vodi. Postupak se odvija u tzv. tornjevima za apsorpciju.

Osobine uredi

Hlorovodična kiselina je jak elektrolit, i potpuno je disocirana na ione u vodenom rastvoru. Za razliku od sumporne i nitratne kiseline, hlorovodična kiselina nema oksidirajuće djelovanje.

Također pogledajte uredi

Vanjski linlovi uredi

Šablon:Spojevi hlora