Otvori glavni meni

Grb Slavonije je historijski hrvatski grb koji se danas nalazi u kruni grba Hrvatske, a predstavlja heraldički simbol regije Slavonije.

Grb Slavonije
HRV Slavonia COA.svg
Grb Slavonije iz štita na kruni grba Republike Hrvatske
Verzije
Coat of arms of Slavonia.svg
Moderni prikaz historijskog slavonskog grba
Slavonia Arms 1496.svg
Svjetlija verzija
Coa Slavonia Country History.svg
Historijski grb
Šablon:Slika3 alt}
Grb Trojedne Kraljevine (1868. – 1918.)
Detalji
Nosilac grba Slavonija (Hrvatska)
Usvojen 1496

Između druge polovice 16. i sredine 19. vijeka, ovaj grb se koristio i na grbu Hrvatsko-dalmatinsko-slavonskog kraljevstva, budući da je zbog osmanlijskih osvajanja, srednjovjekovno središte Hrvatske bilo izgubljeno, a političko i državno-pravno težište hrvatskih zemalja bilo premješteno sa juga na sjever, u međurječje Drave i Save.[1] Grb se opisuje kao štit na kojem je u gornjem dijelu prikazana zvijezda, a između dvije linije koje predstavljaju rijeke, nalazi se prikaz kune okrenute prema heraldički desnoj strani.

HistorijaUredi

Kralj Vladislav II. Jagelović (1490.-1516.) potvrdio je 8. decembra[2] 1496. godine slavonskim velikašima zemaljski grb Kraljevine Slavonije u obliku štita s kunom između dvije rijeke sa šestokrakom zvijezdom u vrhu štita. Predložak za lik četveronožne životinje koju se identifikovalo sa kunom, bio je zapravo lav u hodu koji je predstavljao dinastički simbol mlađih kraljeva i hrvatskih hercega iz vladarske obitelji Arpadovića, čiji se prikaz nalazio na aversu slavonskih banovaca, koje su kovali hrvatski hercezi i banovi cijele Slavonije od druge polovice 13. do druge polovice 14. vijeka.[3] Činjenica da se u kraljevoj grbovnici šesterokraka zvijezda naziva marsovom zvijezdom (Mart), upućuje na zaključak kako je u razdoblju do kraja 15. vijeka među slavonskim plemstvom došlo do pogrešnog vjerovanja da je životinja prikazana na novcima zapravo kuna, imajući u vidu da se kuna na srednjovjekovnom latinskom jeziku nazivala martes. Iz te latinske riječi nastao je i izraz marturina, odnosno kunovina, koja se plaćala kao porez prvenstveno na području između Drave i Save.[4]

Tokom druge polovice 19. vijeka primat na području Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije preuzima šahirani hrvatski grb, kao nacionalni simbol svih Hrvata. Danas je slavonski grb dio službenog grba Republike Hrvatske i smješten je u kruni iznad glavnog grba.

GalerijaUredi

Vidi jošUredi

ReferenceUredi

  1. ^ (hr) Božić, Mate i Ćosić, Stjepan, Nastanak hrvatskih grbova: Podrijetlo, povijest i simbolika, od 13. do 16. stoljeća, u Gordogan br. 35.-36., str. 62.
  2. ^ (hr) Hrvatski grb - Hrvatska enciklopedija
  3. ^ (hr) Božić, Mate i Ćosić, Stjepan, Nastanak hrvatskih grbova: Podrijetlo, povijest i simbolika, od 13. do 16. stoljeća, u Gordogan br. 35.-36., str. 60.-62.
  4. ^ (hr) Božić, Mate i Ćosić, Stjepan, Nastanak hrvatskih grbova: Podrijetlo, povijest i simbolika, od 13. do 16. stoljeća, u Gordogan br. 35.-36., str. 60.-62.

LiteraturaUredi

Vanjski linkoviUredi