Arpadovići[1] su ugarska dinastija. Vladali su Ugarsko-Hrvatskim kraljevstvom do 1301. Dinastija je dobila ime po vojvodi Arpadu (890 - 917). Pod vodstvom Arpada Ugri (Mađari) su se spustili od Pruta, Dnjestra i Buga u Panonsku niziju. Nisu uspjeli da se probiju dalje na zapad, pa su se okrenuli prema jugu prema Hrvatskoj i Dalmaciji. Kralj Koloman je uspio da zavlada kontinentalnom Hrvatskom 1102. i Dalmacijom 1107, nakon čeka je donio Pacta Conventu.

Statua Árpáda u National Memorial Parku u Ópusztaszer, Mađarska

Arpadovići su često imali sukobe sa hrvatskim plemstvom, ali i sa Bizantom i Venecijom. Sa Bizantom Arpadovići su ratovali zbog Bosne i Srijema. Sistemom darovnica Arpadovići iscrpili kraljevsku moć, tako da je vlast u zemlji prešla u ruke krupnih velmoža. U Hrvatskoj se ističu knezovi Krčki, Bribirski (Šubići), Gusići, Babonići i drugi. Krajem 13. vijeka vladavina Arpadovića pretvorila se u rasulo. Smrću posljednjeg Arpadovića Andrije III Mlečanina 1301. završava se linija ove dinastije na ugarsko-hrvatskom prijestolju. Arpadoviće na ugarskom prijestolju mijenjaju Anžuvinci.

Arpadovići

uredi

Također pogledajte

uredi


Reference

uredi
  1. ^ "ARPADOVIĆI - Hrvatski biografski leksikon". hbl.lzmk.hr. Pristupljeno 16. 4. 2024.