Gornji Tiškovac
Gornji Tiškovac je naseljeno mjesto u gradu Bihaću, Bosna i Hercegovina.
Gornji Tiškovac | |
|---|---|
Naseljeno mjesto | |
  Gornji Tiškovac | |
| Koordinate: 44°15′57″N 16°12′00″E / 44.265833°N 16.2°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Unsko-sanski |
| Grad | Bihać |
| Površina | |
| • Naseljeno mjesto | 22,59 km2 |
| Nadmorska visina | 681 m |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 25 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 1,11 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 37 |
| Matični broj | 151521[1] |
| Matični broj grada | 10049 |
Geografija
urediGornji Tiškovac se nalazi južno od Trubara, na samom jugu drvarskog područja, prema Bosanskom Grahovu. Da bi stanovnici ovog mjesta došli u središte svoje općine (Bihać) moraju proći kroz središte druge općine (Drvar).
Gornji Tiškovac pripada Unsko-sanskom kantonu. Nekoliko kilometara južnije, nalazi se Donji Tiškovac koji pripada Kantonu br. 10. Sa druge strane rječice Butižnice, u susjednoj Hrvatskoj nalazi se selo Tiškovac Lički koje se smjestilo na samoj granici Zadarske i Šibensko-kninske županije (koja je ujedno i granica Like i Dalmacije na tom potezu). U neposrednoj blizini je i Ličko-senjska županija. U Tiškovac Lički se može ući samo iz Gornjeg Tiškovca.
Historija
urediTiškovac se pominje u dokumentima koji govore o Ustanku u Bosni 1875-1878 kada je ovo područje tri godine bilo poprište borbi Pred kraj ustanka, na ustaničkoj Skupštini održanoj u Tiškovcu, za delegata na Berlinskom kongresu (1878) izabran je Golub Babić zajedno sa Vasom Vidovićem, ali ne odlazi u Berlin zbog nastojanja Kneževine Srbije da se ničim ne zamjeri Austrougarskoj monarhiji.[2]
Posljednjom administrativnom podjelom i ovo mjesto ušlo je u sastav područja općine Bihać, mada geografski pripada općini Drvar.
Stanovništvo
uredi| Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Gornji Tiškovac | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[3] | 1991.[4] | 1981.[5] | 1971.[6] | ||||
| Osoba | 25 (100,0%) | 141 (100,0%) | 117 (100,0%) | 107 (100,0%) | |||
| Srbi | 25 (100,0%) | 140 (99,29%) | 76 (64,96%) | 107 (100,0%) | |||
| Jugoslaveni | – | 1 (0,709%) | 41 (35,04%) | – | |||
Reference
uredi- ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 28. 8. 2015.
- ^ Bratislav Teinović, 2006 -SRPSKI USTANAK U BOSNI 1875-1878
- ^ "Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". www.popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 28. 4. 2020.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 18)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 17. 1. 2016.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 28. 8. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 28. 8. 2015.