Gojko Nikoliš (Sjeničak Lasinjski 1911. - Pariz 1995.) liječnik, pisac, učesnik NOR-a, Narodni heroj Jugoslavije

Gojko Nikoliš
Rođenje (1911-08-11) 11. august 1911.
Smrt11. juni 1995(1995-06-11) (83 godine)

Biografija uredi

Dr. Gojko Nikoliš je rođen 11. augusta 1911. godine u selu Sjeničak Lasinjski na Kordunu u porodici pravoslavnog sveštenika. Poslije završene osnovne škole u rodnom selu i gimnazije u Karlovcu i Sremskim Karlovcima medicinu je završio u Beogradu 1936. godine. Tokom studiranja postao je član SKOJ-a i Komunističke partije Jugoslavije. Učesnik je Španskog građanskog rata od 1937. godine kao dobrovoljac na strani republikanaca. Bio je upravnik bolnice u Pontonesu, a potom načelnik saniteta u bataljonu Devete internacinalne brigade u vrijeme bitke na rijeci Elbi 1938. godine. Poslije raspada Kraljevine Jugoslavije uključuje se u pripreme za podizanje ustanka i 19. augusta 1941. godine odlazi za liječnika u Kragujevački NOP odred. Krajem novembra u Užicu stupa na dužnost referenta saniteta Vrhovnog štaba NOVJ na kojoj će ostati do kraja rata. Rukovodio je spašavanjem ranjenika u Igmanskom maršu i kod Bitke na Neretvi. Tokom rata izgubio je suprugu Ivanku koju je policija u Zagrebu ubila 1942. godine i brata Dušana kojeg je ubila beogradska policija.

Gojko Nikoliš je bio vijećnik Prvog i Drugog zasjedanja AVNOJ-a i vijećnik Prvog, Drugog i Trećeg zasjedanja ZAVNOH-a. U činu general-pukovnika poslije rata je bio načelnik sanitetske službe u JNA. Obavljao je i dužnost ambasadora Jugoslavije u Indiji. Bio je član SANU.

Publicističkim i književnim radim bavio se od rane mladosti. Još tokom rata pokreće "Bilten", organ saniteta Vrhovnog štaba. Početkom osamdesetih objavljuje svoje memoare.

U beogradskom listu "Politika" 18. januara 1987. godine izlazi humoreska pod naslovom "Vojko i Savle" u kojoj se prepoznaju akademici Gojko Nikoliš i Pavle Savić. Ovj tekst izazvao je buru u tadašnjoj jugoslavenskoj javnosti, ali i političke potrese u srpskom rukovodstvu. Početkom devedesetih godina Gojko Nikoliš se sukobio sa ratnom politikom režima Slobodana Miloševića i zajedno sa svojom drugom suprugom, francuskinjom Margo, otišao u Francusku gdje je umro 11. juna 1995. godine

Djela uredi

  • Sava Mrkalj - povijest o jednom stradalniku, Prosvjeta, Zagreb 1980.
  • Memoari, korijeni, stablo pavetina, Liber-Prosveta, Zagreb-Beograd 1981.

Literatura uredi

  • Narodni heroji Jugoslavije, Mladost, Bograd 1975.

Šablon:Narodni heroji iz Hrvatske