Otvori glavni meni
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Gnome-emblem-important.svg Na ovoj stranici konstatovane su greške u izvornom kodu koje možda dovode do nepoželjnih rezultata.
Ispravite ove greške i zatim uklonite ovaj šablon. Ako ne znate kako ispraviti ove greške, onda se obratite na čaršiji za pomoć.
Historija alfabeta

srednje bronzano doba 19.–15. vijek p. n. e.

meroitičko 3. vijek p. n. e.
Geneologija

Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom 9. vijeka. Autorima ovog pisma smatraju se braća Ćiril i Metodije, bizantski redovnici iz Soluna. Ćiril (pravim imenom Konstantin) je na osnovu jezika makedonskih Slavena iz okoline Soluna sastavio prilagođeno pismo i prevodio crkvene knjige. Već početkom 16. vijeka sve je više potiskuje latinica, međutim u nekim hrvatskim krajevima je pod zaštitom Vatikana preživjela sve do 19. stoljeća.

Napomena: za prikaz glagoljice teksta morate imati instalirane odgovarajuće fontove: vidi vanjske linkove. Ako već imate instalirane odgovarajuće fontove, vidjet ćete tekst kao u malom okviru.

Sadržaj

Porijeklo nazivaUredi

Ime Glagoljica potiče od staroslavenske rijeći glagolati što znači govoriti.

I u drugim slavenskim jezicima glagoljica ima slične nazive: na češkom hlaholice, na slovačkom hlaholika, na poljskom głagolica, na ruskom i bugarskom глаго́лица (ili glagoljica), na ukrajinskom глаголиця, na bjeloruskom глаголіца, na slovenskom glagolica itd.

Oblici glagoljiceUredi

Glagoljica ima oko 40 slova, zavisno o vrsti. Postojale su dva oblika glagoljice: obli (nastao 862. godine) i uglasti (nastao u 12. stoljeću u Hrvatskoj). Obla glagoljica se najviše koristila u hrvatskim primorskim krajevima Istra, Dalmacija i kvarnerska ostrva, prije svega Krk, Cres i Lošinj, ali se koristila i u unutrašnjosti Like i Krbave, sve do Kupe, čak do Međimurja i slovenskih krajeva.

Obla glagoljica
  azъ   myslite   šta
  buky   našь   jerъ
  vĕdĕ   onъ   jery
  glagoljǫ   pokoi   jerь
  dobrĕ   rьci   ĕtъ
  estъ   slovo   jo
  živĕti   tvrъdo   ju
  Ʒĕlo   ukъ   ęsъ
  zemli   frъtъ  
  iže   hĕrъ   ǫ
  (i)   otъ   jǫ
  (đervь)   ci   tita
  kako   črьvь   ižica
  ljudьje   ša
Uglasta glagoljica

 

Najpoznatiji pronalasciUredi

 
Baščanska ploča

Najpoznatiji glagoljaški spomenik, Baščanska ploča, pokazuje umjerenu oblost. Baščanska ploča je pronađena kod Baške na ostrvu Krk, a nastala je početkom 12. soljeća.

Prva knjiga štampana glagoljicom je Misal po zakonu rimskoga dvora (Missale Romanum Glagolitice) iz 1483 za koji se sa sigurnošću može reći da je štampana u Kosinju u Lici.

UnicodeUredi

Glagoljica je dodana u Unicode Standard u martu 2005., u verziji 4.1. Unicode blok za Glagoljicu je U+2C00–U+2C5F.

Glagoljica[1]
Unicode.org chart (PDF)
  0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 A B C D E F
U+2C0x
U+2C1x
U+2C2x
U+2C3x ⰿ
U+2C4x
U+2C5x
Notes
1.^ Kao u Unicode verziji 6.0

Također pogledajteUredi

Vanjski linkoviUredi

  • http://kodeks.uni-bamberg.de: preuzmite fontove glagoljice
  • Hronološki popis najvažnijih glagoljskih spomenika
  • Staroslavenski institut
  • Fucic, Branko: Glagoljski natpisi. (In: Djela Jugoslavenske Akademije Znanosti i Umjetnosti, knjiga 57.) Zagreb, 1982. 420 p.
  • Fullerton, Sharon Golke: Paleographic Methods Used in Dating Cyrillic and Glagolitic Slavic Manuscripts. (In: Slavic Papers No. 1.) Ohio, 1975. 93 p.
  • Gosev, Ivan: Rilszki glagolicseszki lisztove. Szofia, 1956. 130 p.
  • V. Jagic Glagolitica. Würdigung neuentdeckter Fragmente, Wien, 1890.
  • Japundžić,M.: The Croatian Glagolitic Writing, in Tko su i odakle Hrvati, Zagreb 1994.p.73-75.
  • H. Miklas (Hrsg.) Glagolitica: zum Ursprung der slavischen Schriftkultur, Wien, 2000.
  • Steller, Lea-Katharina: A glagolita írás In: B.Virághalmy, Lea: Paleográfiai kalandozások. Szentendre, 1995. ISBN 963-450-922-3
  • Vais, Joseph: Abecedarivm Palaeoslovenicvm in usum glagolitarum. Veglae, [Krk], 1917. XXXVI, 74 p.
  • Vajs, Josef: Rukovet hlaholske paleografie. Uvedení do knizního písma hlaholskeho. V Praze, 1932. 178 p, LIV. tab.