Fra Antun Knežević
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Fra Antun Knežević, (Varcar Vakuf, današnji Mrkonjić Grad, 9. januara 1834. - Kotor Varoš, 22. septembra 1889.), je bio bosanski fratar. Njegov otac Anto je došao iz Gornjeg Vakufa, a majka mu bila Agata Stipić Ivekić iz Varcar Vakufa. Otac mu je rano umro pa ga je odhranio stric njegova oca fra Grgo Knežević, koji je umro i pokopan u Ivanjskoj. Prva javna škola bila je u njegovoj rodnoj kući. Obučen u odijelo sv. Franje 26. aprila 1851. godine, mladu misu imao je 21. septembra 1856. godine. Studirao je u Fojnici, Rimu i Sijeni.
Antun Knežević | |
---|---|
![]() Fra Antun Knežević | |
Rođenje |
Varcar Vakuf, Osmanlijsko Carstvo | 9. januar 1834.
Smrt |
22. septembar 1889 Kotor Varoš, Austro-Ugarska | (55 god.)
BiografijaUredi
Fra Antun Knežević (nadimak Škobalj) bio je jedan od glavnih protagonista bošnjaštva i borbe protiv hrvatizacije i srbizacije bosanskih katolika i pravoslavaca. Njegova glavna ideja je da su Bošnjaci jedan narod od tri vjere i da nikakvih Hrvata ni Srba nema u Bosni i Hercegovini do 19. vijeka. Iako Fra Antun Knežević nije bio jedinstvena pojava u ovom smislu (ideje je preuzeo direktno od Fra Ivana Frane Jukića koji mu je bio učitelj, ali su i drugi prpadnici franjevačkog reda još od 17. stoljeća prihvatali ideju bošnjaštva i prenijeli je u okviru bratstva u 18. i 19. stoljeće), imao je svakako pored Ivana Franje Jukića najsnažniji uticaj i ostavio najdublji trag u bosanskohercegovačkoj historiji, po uvjerenju da katolici, pravoslavni i muslimani čine jedan narod, a Bosna i Hercegovina državu s dubokim historijskim korijenima. Bio je veliki borac protiv strane okupacije kako Turske tako i Austro-Ugarske. Bio je urednik četvrtog sveska časopisa Bosanski prijatelj.
SlužioUredi
- kapelan i učitelj u Varcaru 1857.
- kapelan u Bugojnu 1858.
- kapelan u Carcaru 1864.
- odgojitelj i profesor franjevačke mladeži u Livnu 1861.-1864.
- lektor teologije u Gučoj Gori 1864.
- župnik u Dobretićimi 1868.
- duhovnik mladeži u Đakovu 1868.
- župnik u Varcaru 1873.
- župnik u Ivanjskoj 1873.
- župnik u novosagrađenom samostanu na Petrićevcu 1875.
- župnik u Jajcu 1876.-1879.
- isposlovao osnivanje samostana u Jajcu 1882. službeno otvorenog 1886.
- župnik u Liskovici 1884. – 1886.
- župnik u Kotor Varoši 1889.
SmrtUredi
Umro je 22. septembra 1889. godine u Kotor Varoši završavajući pučku misu. Kosti su mu prenesene u Jajce 1955. Jajački ujaci prenijeli su kosti fra Antuna Kneževića u Novu crkvu Uznesenja BDM u Jajcu.
Pisana djelaUredi
- "Rieč popa Gojka Miroševića svojem Bošnjakom i Hercegovcem"
- "Rieč Hodže bosanskog Hadži Muje Mejovića"
- "Mladić bosanski proviđen u svojoj učionici za prvu godinu"
- "Rieč hodže Petrovačkog bratiji Turcima"
- "Suze Bošnjaka nad grobnicom kralja svoga u Jajcu"
- "Krvava knjiga"
- "Opet o grobu bosanskom"
- "Kratka povjest kralja bosanski"
- "Pad Bosne"
- "Carsko - turski namjesnici u Bosni i Hercegovini"
- "Povjesnica novoimenovanog Franjevačkog samostana u Jajcu I-III"
- "Varica"