Ivan Franjo Jukić
Ivan Franjo Jukić (pisao pod pseudonimom Slavoljub Bošnjak) je bio bosanski franjevac, prosvjetitelj, etnograf, hrvatski pjesnik[1] i književnik, rođen je u Banjoj Luci 1818. godine, a preminuo u izgnanstvu u Beču 1857. Pokretač je jedne od prvih svjetovnih škola u današnjoj Bosni i Hercegovini 1849. godine. Istovremeno Jukić slovi i kao pokretač i urednik prvog književnog časopisa u Bosni i Hercegovini Bosanski prijatelj.[2] Njegov "Zemljopis i Poviestnica Bosne" dugo su smatrani najznačajnijim djelom za izučavanje historije i geografskih odlika Bosne. Zagovarao je kulturne i lične slobode, slobodu štampe i svjetovno školstvo. Bio je pristalica Ilirskog pokreta.[3]
| Ivan Franjo Jukić | |
|---|---|
 | |
| Rođenje | 8. juli 1818. Banja Luka, Osmanlijsko Carstvo |
| Smrt | 20. maj 1857 (38 godina) Beč, Austrijsko Carstvo |
| Žanr | društvene nauke, poezija |
Poznata djela
Zemljopis i poviestnica Bosne | |
Biografija
Fra Ivan Franjo Jukić je rođen u Banjoj Luci 8. jula 1818. godine od oca Joze i majke Klare rođene Jurić. Imao je sestru Maru i brata Matu. Početno obrazovanje je stekao kod mjesnog župnika fra Franje Sitnića, a dalje obrazovanje nastavlja u Franjevačkom samostanu u Fojnici. Filozofiju je studirao u Zagrebu (1835-37), a teologiju u Vesprimu u Mađarskoj (1837-40) i Dubrovniku. Svećenikom je zaređen 1842. godine. Nakon povratka u Bosnu obavljao je dužnost dušobrižnika i učitelja u Fojnici, Kraljevoj Sutjesci, Ivanjskoj i Mrkonjić Gradu.[4] Pri kraju studija, Jukić se zajedno sa svojim kolegama Jakovom Baltićem, Blažom Josićem i Bartolom Kovačevićem vratio u Bosnu sa namjerom, da pripremi i podigne ustanak protiv Osmanlija. Njihove namjere nisu uspjele.
Bio je narodni prosvjetitelj, književnik i član franjevačke provincija Bosna Srebrena. Pokrenuo je i uređivao prvi bosanskohercegovački časopis Bosanski prijatelj. U njemu se govorilo o historiji Bosne i Hercegovine, njenom geografskom položaju, kulturi itd.[5]
Jukić spada među najznačajnije organizatore školstva u Bosni i Hercegovini. U Fojnici je 1847. godine zajedno s lokalnim franjevcima otvorio pučku školu, a potom u Travniku 1848. i u Mrkonjić Gradu 1849. godine i u njima je i predavao.[6] Pored toga, materijalno je pomagao škole i štampao priručnike za potrebe naroda, franjevaca i učenika. Tom prilikom je napisao djelo "Početak pismenstva i napomena nauka krstjanskoga" za narodne škole. Zamislio je da se škole otvore u svako veće naselje u Bosni i da se obezbijedi novčana podloga za njihovo izdržavanje.[7]
Također pogledajte
Literatura
- Gavran, Ignacije (1988). Putovi i putokazi (I) (jezik: hrvatski). Sarajevo: Svijetlo riječi.
Reference
- ^ enciklopedija.hr (25. 11. 2022). "Jukić, Ivan Franjo". enciklopedija.hr (jezik: hrvatski). Pristupljeno 25. 11. 2022.
- ^ Bosanski prijatelj na Digitalnoj narodnoj biblioteci Srbije[mrtav link]
- ^ Ignacije Gavran 1988, str. 86.
- ^ Karamatić, Marko, (2015), Biografije bosanskih franjevaca, str. 17 i 254, Synopsis
- ^ Lovrenović, Ivan, (2005), Putovanje Ivana Franje Jukića, Banja Luka - Beograd
- ^ Jukić, Ivan Franjo (2017). Izabrana djela. Sarajevo: Matica hrvatska u Sarajevu. ISBN 978-9958-830-59-4.
- ^ "Fra Ivan Franjo Jukić (1818 - 1857.)". Bosna Srebrena. 20. 11. 2017. Pristupljeno 2. 4. 2022.
Vanjski linkovi
- Život i djelo Ivana Franje Jukića recenzija u "Fluminensii", časopisu za filološka istraživanja, br. 1-2/2000.
- Matica hrvatska - Književno i kulturno djelovanje franjevaca u Bosni i Hercegovini od 13.-20. stoljeća Arhivirano 27. 9. 2007. na Wayback Machine
Nedovršeni članak Ivan Franjo Jukić koji govori o bosanskohercegovačkim biografijama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
