Fojnički grbovnik

Fojnički grbovnik predstavlja jedan od najpoznatijih zbornika grbova u seriji Ilirske heraldike. Iako je izvorni naziv ove knjige 'Rodoslovje Bosanskoga, aliti Iliričkoga i Serpskoga vladania; zajedno postavljeno po Stanislavu Rubčiću popu. Na slavu Stipana Nemanjića, cara Serbljena i Bošnjaka 1340.', Aleksandar Solovjev ga datira u period između 1675. i 1688. godine, što ga čini znatno kasnijim prijepisom davno izgubljenog originala Ohmučevićevog grbovnika.

Fojnicki grbovnik.

Za Fojnički grbovnik prvi interes su pokazali stranci. Grof Ladislav Festetics iz Tolne se 1837. godine obratio provincijalu bosanskih franjevaca fra Andriji Kujundžiću iz Kreševa da mu nabavi kopiju ovog priručnika. Grbovnik je prvi put opisao fra Ivan Franjo Jukić u 'Srpskom Listu' 1842, br. 18, zatim iste godine u 'Danici Ilirskoj' br. 24.

Iako pripada mnogo kasnijem vremenu, Fojnički grbovnik se skoro u potpunosti oslanja na srednjovjekovnu heraldičku tradiciju. Koliko je ta tradicija u ilirskim zbornicima vjerno prenesena, i koliko je upravo ti zbornici prekidaju, još nije utvrđeno i to će sigurno predstavljati jedan od glavnih zadataka historiografske nauke u budućnosti.

Fojnički grbovnik počinje spiskom Grbova plemenitih obiteljih ilirskih po redu slovah izvagjeni iz starinskih knjigah fojničkih. Taj alfabetski spisak obuhvata pet stranica i u njemu su vidni pokušaji da se identificira porijeklo pojedinih porodica, tako što su uz neka imena naknadno u zagradi upisana i mjesta iz kojih te obitelji vjerovatno potiču. Nakon toga slijedi slika Bogorodice, zaštitnice Ilira i bosanskog kraljevstva, a zatim i prikaz zaštitnika kuće Nemanjića – svete braće Kuzme i Damjana. Na slijedećoj stranici nalazi se gore navedeni originalni naslov Fojničkog grbovnika, zajedno sa naknadnom potvrdom koju je 8. jula 1800. godine u Kraljevoj Sutjesci dopisao biskup i apostolski vikar fra Grga Ilić. Potvrda je pisana latinskim jezikom, a potvrđuje da se ovaj grbovnik u Franjevačkom samostanu u Fojnici brižno čuva od pamtivijeka, naime od zauzeća bosanskog kraljevstva. Poslije toga slijedi slika svetog Jeronima, zaštitnika Ilira, i, na posebnom listu, zajednički grb složen od grbova 9 slavenskih zemalja (Makedonije, Slavonije, Bosne, Bugarske, Dalmacije, Srbije, Hrvatske, Raške i Primorja) i dvije vladarske kuće (Nemanjića i Kotromanića), da bi odmah uslijedili svi ti grbovi pojedinačno (uz još jedan grb koji im je dodan – grb nepostojeće zemlje Ilirije). Slijedećih 126 grbova predstavlja znakove znamenitih plemićkih porodica koji svoje porijeklo vuku s područja Hrvatske, Bosne, Hercegovine i Srbije.

Također pogledajte

• Grb Bosne i Hercegovine
• Grb Bugarske
• Grb Hrvatske
• Grb Srbije

Reference

Belović, B: O heraldičkom spomeniku u Fojničkom manastiru, Zastava, 59/1928, 100, 3, 101, 3.

Fojnički grbovnik, Novinsko-izdavačko preduzeće Oslobođenje, Sarajevo, 1972. (Prikaz: Vesna Mušeta, GDI BiH, god. XX (1972-1973), Sarajevo, 1974, 265-268.)

Fojnički grbovnik, Rabic, Sarajevo, 2005. (Prikaz: Emir O. Filipović, Prilozi IIS, 34, Sarajevo, 2005, 350-353.)

Dubravko Lovrenović: Fojnički grbovnik, ilirska heraldika i bosansko srednjovjekovlje, Bosna Franciscana, br. 21, god. XII, Sarajevo, 2004, 172-202.