Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne

Javno preduzeće Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne (skraćeno Elektroprivreda HZHB ili EP HZHB) je bosanskohercegovačko preduzeće, koje se bavi proizvodnjom i prodajom električne energije u Federaciji Bosne i Hercegovine. Dionice ovog društva uvrštene su na Slobodno tržište Sarajevske berze vrijednosnih papira (SASE).

Javno preduzeće Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne d.d. Mostar
Vrsta	Dioničko (SASE: Profil Elektroprivrede HZHB
Industrija	Elektroprivreda
Osnovano	17. novembra 1992.
Osnivač(i)	Hrvatsko vijeće odbrane (HVO)
Sjedište	Mostar, Bosna i Hercegovina
Proizvodi	Električna energija
Prihod	418.941.353 KM (2013)
Neto dobit	68.297.079 KM (2013)
Vlasnik	Vlada Federacije Bosne i Hercegovine 90,01% mali dioničari 10%
Zaposleni	1834 (2013)
Veb-sajt	http://www.ephzhb.ba/

Hidroelektrana Peć Mlini u Grudama

Elektroprivreda HZHB je, nakon Elektroprivrede Bosne i Hercegovine i Elektroprivrede Republike Srpske, po veličini treće elektroprivredno preduzeće u Bosni i Hercegovini.

Historija

1894. godine je u bosanskohercegovačkom gradu Zenica osnovano prvo preduzeće za proizvodnju i dostavu električne energije u Bosni i Hercegovini.

3. augusta 1945. godine Narodna Vlada Bosne i Hercegovine donijela je odluku o osnivanju preduzeća za električnu energiju na području tadašnje Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine pod nazivom "ElektroBiH", koja je stupila na snagu 7. septembra 1945. godine, datum koji se smatra danom osnivanja Elektroprivrede BiH.

1973. godine potpisan je sporazum o udruživanju osnovnih organizacija udruženog rada djelatnosti proizvodnje i prenosa električne energije, čime je osnovano "Preduzeće proizvodnje i prenosa električne energije Elektroprivreda BiH".

Dvije godine nakon toga, 1975. godine je potpisan drugi Samoupravni sporazum o osnivanju "Samoupravne interesne zajednice Elektroprivreda BiH".

1977. godine, četiri godine nakon prvog, a dvije godine nakon drugog sporazuma, završena je transformacija u "Složenu organizaciju udruženog rada za proizvodnju i distribuciju električne energije Elektroprivreda Bosne i Hercegovine Sarajevo".

Nakon što je počeo rat u Bosni i Hercegovini, predsjedništvo Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) donijelo je odluku o osnivanju Elektroprivrede Hrvatske HZHB kao preduzeća koje će se baviti proizvodnjom i isporukom električne energije na teretorijiu pod kontrolom HVO-a.

17. novembra 1992. godine Elektroprivreda HZHB je registrovana u registar preduzeća. Taj dan se danas obilježava kao dan preduzeća.

Tokom rata u Bosni i Hercegovini potpuno je uništena Hidroelektrana (HE) Mostar, dok su djelimično uništeni HE Rama, HE Jajce I i HE Jajce II, čime su na kraju rata u Bosni i Hercegovini radile još samo dvije hidroelektrane u punom kapacitetu. Osim toga, uništeni su i gotovo svi transformatori i mreže. 40 radnika Elektroprivrede HZHB su izgubili život tokom izvršavajna dužnosti tokom rata u Bosni i Hercegovini. Ukupna šteta, pričinjena u ratu i kao posljedice istog, procjenuju se na 204,75 miliona KM.

1996. godine Elektroprivreda HZHB preregistrirana je u društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) sa sjedištem u Mostaru.

2001. godine Elektroprivreda HZHB ušla je u 100%-vlasništvo Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, prije čega je bila u vlasništvu općina u kojima djeluje.

2003. godine puštena je u rad Hidroelektrana Peć Mlini, čime je Elektroprivreda HZHB postalo prvo preduzeće od svih elektroprivrednih preduzeća u bivšoj Jugoslaviji, koje je izgradilo novu hidroelektranu na tim prostorima.

Područje rada EP HZHB u Bosni i Hercegovini

2006. godine je i formirano preduzeće za prijenos električne energije "Elektroprijenos BiH", koje djeluje na teretoriji čitave Bosne i Hercegovine, čime je svim trim velikim elektroprivrednim kompanijama, pa tako i Elektroprivredi HZHB, oduzeto pravo vršiti usluge prijenosa električne energije.

13. maja 2010. godine puštena je u rad HE Mostarsko blato, sada već druga novo izgrađena hidroelektrana u sastavu Elektroprivrede HZHB, koja time sada u svom sastavu ima ukupno sedam hidroelektrana za proizvodnju električne energije.

14. marta 2018. puštena je u rad VE Mesihovina.

Vlasništvo

Do 2001. godine Elektroprivreda HZHB bila je u vlasništvu općina u kojima je djelovala. 2001. godine Elektroprivreda HZHB ušla je u 100%-vlasništvo Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, koja je to preduzeće u martu 2004. pretvorila u dioničko društvo (d. d.) i notirala na sarajevsku berzu SASE. Oko 10% kapitala Elektroprivrede HZHB je do sada u privatnom vlasništvu, dok je 90% ostalo u državnom vlasništvu.

Dioničari Elektroprivrede HZHB (10.04.2016)

Dioničar	Udio (u %)
Federacija Bosne i Hercegovine	90,01%
Raiffeisen Bank Bosna i Hercegovina	3,35%
ZIF Crobih Fond	1,52%
ZIF "Prof-Plus"	1,37%
ZIF Herbos Fond	0,83%
UniCredit Bank	0,27%

Investicije

Gornji kompenzacijski bazen CHE Čapljina

Dosada je Elektroprivreda HZHB, osim što je sanirala i modernizovala postojeće, izgradila i dva nova objekta za proizvodnju električne energije: HE Peć Mlini (2004) sa ukupnom instalisanom snagom u iznosu od 30 MW i prosječnom godišnjom proizvodnjom od 83,2 GWh, te HE Mostarsko Blato (2010) ukupne instatlisane snage 65,3 MW i prosječne godišnje proizvodnje od 172 GWh.

Elektroprivreda HZHB trenutno planira pustiti u funkciju 11 novih objekata ukupne instalisane snage između 1096,8 GWh i 1114,8 GWh, dok se planira prosječna godišnja proizvodnja od 4000,206 GWh do 4072,586 GWh.

Vjetroelektrane

Elektroprivreda HZHB planira izgraditi četiri vjetroelektrane sa ukupnom planiranom instalisanom snagom od 200 do 218 megavatsati (MW), dok bi ukupna godišnja proizvodnja trebala iznositi 625,58 gigavatsati (GWh). Vjetroelektrane bi se trebale nalaziti na teretoriji općina Tomislavgrad, Posušje, Mostar i Livno. Ukupna vrijednost tih četiri investicija iznosi, prema navodima Elektroprivrede HZHB, 632,42 miliona KM.

Vjetroelektrana Mesihovina

Vjetroelektrana Mesihovina (VE) se nalazi u Mesihovini na području općine Tomislavgrad.

VE Mesihovina ima 22 vjetroturbine sa ukupnom pojedinačnom instalisanom snagom od 2 do 3 MW. Ukupna instalisana iznosi između 44 i 66 MW, što zavisi od o izboru odnosno snazi pojedine vjetroturbine. Planirana godišnja proizvodnja iznosi između 128 i 146 GWh.

Prema navodima Elektroprivrede HZHB, ta investicija je vrijedna 152,1 miliona KM. Za finansiranje tog projekta osigurana su sredstva iz ugovora o projektu i kreditu i ugovorom o finansiranju projekta, koji je potpisan između Njemačke razvojne banke KfW, Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Elektroprivrede HZHB. Iz kredita osigurano je 138.45 miliona, dok je iz vlastitih sredstava izdvojeno 11,7 miliona KM i 1 milion KM iz grant sredstava (konzultanske usluge).

Vjetropark Velika Vlajna

Elektroprivreda HZHB planira izgradnju Vjetroparka Velika Vlajna, koji bi se trebao nalaziti u mostarskom naselju Bogodol. Planirana instalisana snaga je 32 MW, dok planirana godišnja proizvdnja iznosi 89,36 GWh. Ta investicija je, prema navodima Elektroprivrede HZHB, vrijedna 11,55 miliona KM.

Vjetroelektrana Poklečani

Elektroprivreda HZHB planira također izgradnju Vjetrolektrane Poklečani, koja bi se trebala nalaziti u naselju Poklečani na području općine Posušje. Planirana instalisana snaga je 72 MW, dok planirana godišnja proizvodnja iznosi 258,6 GWh. Elektroprivreda HZHB navodi da je ova investicija vrijedna 215,67 miliona KM.

Vjetroelektrana Borova Glava

Elektroprivreda HZHB planira izgradnju Vjetroelektrane Borova Glava, koja bi se prema planu trebala nalaziti na području općine Tomislavgrad i Livno. Od ukupnih 26 vjetroturbina, 16 turbina bi se trebali nalaziti na području općine Livno, a 10 na području općine Tomislavgrad. Bit će smještena na privatnom zemljištu.

Instalisana snaga VE Borova Glava trebala bi biti 52 MW, a planirana godišnja proizvodnja iznosi 149,62 GWh.

Investicija je, prema navodima Elektroprivrede HZHB, vrijedna 152,1 miliona KM.

Hidroelektrane

Elektroprivreda HZHB planira izgradnju ukupno šest hidroenergetskih objekata: Tri hidroelektrane (HE) u vrijednosti od 95,5 miliona KM, Dvije hidroelektrane u vrijednosti od 287,68 miliona KM . Ukupna vrijednost tih hidroenergetskih objekata iznosi 383,63 miliona KM. Ukupna instalisana snaga trebala bi iznositi 171,8 MW, a prosječna planirana godišnja proizvodnja iznosi između 374,626 GWh i 447,006 GWh

Hidroelektrana Vrilo

Elektroprivreda HZHB planira izgradnju Hidroelektrane Vrilo, koja bi se trebala nalaziti na području općine Tomislavgrad. Planirana instalisana snaga iznosi 64 MW, dok planirana godišnja proizvodnja iznosi između 170,58 GWh i 242,96 GWh. Ukupna vrijednost te investicije iznosi, prema navodima Elektroprivrede HZHB, 173,77 miliona KM.

Hidroelektrana Kablić

Pored HE Vrilo, Elektroprivreda HZHB planira također izgradnju HE Kablić, koja bi se trebala nalaziti u Livanjskom i Glamočkom polju. Instalisana snaga bi trebala iznositi 56 MW, dok bi godišnja proizvodnja trebala iznositi 73,44 GWh. Ukupna vrijednost te investicije je 113,92 miliona KM.

Hidroelektrana Ugar Ušće

Elektroprivreda HZHB planira izgraditi Hidroelektranu Ugar Ušće, koja bi se trebala nalaziti 1,9 km od ušća rijeke Ugar u rijeku Vrbas. Hidroelektrana bi trebala biti akomulacijko-protočnog tipa, sa instalisanom snagom od 11,6 MW i planiranom godišnjom proizvodnjom u iznosu od 33,188 GWh. Ukupna investicija procjenuje se na 25.096 miliona KM.

Hidroelektrana Ivik

Planirana je izgradnja Hidroelektrane Ivik na području općine Dobretići u blizini Jajca, koja bi se trebala nalaziti na rijeci Ugar, 13,3 km od ušća te rijeke u Vrbas. HE Ivik bi trebala biti akumulacijsko-protočnog tipa, sa instalisanom snagom od 11,2 MW i planiranom godišnjom proizvodnjom od 22,88 GWh. Ukupna investicija se procjenuje na 13,16 miliona KM.

Hidroelektrana Vrletna Kosa

Elektroprivreda HZHB planira da izgradi Hidroelektranu Vrletna Kosa, kojabi se trebala nalaziti 9,2 km od ušća rijeke Ugar. Planirana instalisana snaga iznosi 11MW, dok planirana godišnja proizvodnja iznosi 22,538 GWh. Vrijednost investicije iznosi 13,51 miliona KM.

Hidroelektrana Han Skela

Planirana Hidroelektrana Han Skela trebala bi se nalaziti u blizini Jajca, na Vrbasu. Planirano je da će hidroelektrana biti akumulacijsko-protočnog tipa, sa instalisanom snagom u iznosu od 12 MW, te godišnjom proizvodnjom od 52 GWh. Ukupna investicija vrijedi 57,7 miliona KM.

RiTE Kongora

Elektroprivreda HZHB planira izgraditi i jednu termoelektranu: RiTE Kolugoru, koja bi se trebala nalaziti u blizini Duvanjskog polja kod Tomislavgrada. Ova termoelektrana bi trebala imati instalisanu snagu od 550 MW, dok planirana godišnja proizvodnja iznosi 3000 GWh, čime bi bila sa ukupnom instalisanom snagom od 725 MW i godišnjom proizvodnjom od 3681 GWh po veličini druga termoelektrana u Bosni i Hercegovini. Ukupna vrijednost ove investicije je, prema navodima Elektroprivrede HZHB, 2,15 milijardi KM.

Kapaciteti

Elektroprivreda HZHB raspolaže sa 11.668 kilometara distributivne zračne i podzemne mreže, naponske razine 10, 20 i 0,4 kV, te 285 kilometra 35 kV mreže. Ukupna instalirana snaga distribucijskih trafostanica TS 35/10(20) kV iznosi 85,5 MVA, a TS 10(20)/0,4 kV 1.037 MVA. Ukupan broj TS-ova iznosi 3.543. (Stanje 2012)

Finansijski rezultati

Zbog ratnih okolnosti Elektroprivreda HZHB ne raspolaže finansijskim izvještajima za 1992. i 1993. godinu. U 1994. godini ostvaren je gubitak u iznosu 5.649.748 miliona KM, dok su prihodi te godine iznosili 41.822.577 miliona KM, a rashodi 47.472.325 miliona KM.

Godinu dana kasnije, 1995. godine zabilježena je dobit u iznosu od 5.451.346 miliona KM. Prihodi 1995. godine iznosili su 73.840.192 miliona KM, čime su za 76,56% povećani u odnosu na 1994. godinu. Rashodi Elektroprivrede HZHB u 1995. godini iznosili su 68.388.846 miliona KM,čime su za 63,52% povećani u odnosu na 1994. godinu.

U idućih šest godina, dobit Elektroprivrede HZHB-a je se kretala između 302 hiljada KM (1997) i 5.873.000 miliona KM (1998). U tom periodu nije ostvaren nikakav finansijski gubitak, no, 2003. godine EP HZHB ostvarila je gubitak od 35.247.487 miliona KM. Prihodi su 2003. godine iznosili 198.460.305 miliona KM, čime je povećan za 166,77% u odnosu na 1995. godinu, dok su rashodi 2003. godine iznosili 233.707.792 miliona KM.

Iduće godine rashodi Elektroprivrede HZHB bile su za 20.265.778 miliona KM veći nego prihodi, no, EP HZHB nije ostvarila gubitak, jer je gubitak nestao nakon provedene revalorizacije.

U idućih pet godina finansijski rezulati kretali su se između -59.271.093 miliona KM (2007) i dobitku u iznosu od 40.746.515 miliona KM (2010).

2011. godine Elektroprivreda HZHB je ostvarila gubitak u iznosu od 14.944.675 miliona KM, dok je prihod iznosio 364.983.193 miliona KM, čime je povećan u odnosu na 2003. godinu za 83,90%, dok su rashodi iznosili 379.977.868 KM, čime su povećani za 62,59% u odnosu na 2003. godinu.

Dvije godine kasnije, 2013. godine Elektroprivreda HZHB je ostvarila, isto kao i Elektroprivreda Bosne i Hercegovine i Elektroprivreda Republike Srpske, rekordnu dobit. Dobit 2013. godine iznosila je 68.297.079 miliona KM, dok su prihodi iznosili 409.100.000 miliona KM, čime su u odnosu na 2011. godinu povećani za 12%. Rashodi EP HZHB-a su iznosili 346,5 miliona KM, čime su u odnosu na 2011. godinu smanjeni za 8,8%.

Proizvodnja

Prije početka rata u Bosni i Hercegovini, 1991. u elektroprivrednim objektima, koji su kasnije ušli u sastav Elektroprivrede HZHB, proizvedeno je 1688 GWh.

U prvoj godini rata u Bosni i Hercegovini i prvoj godini polsovanja Elektroprivrede HZHB, ta kompanija je proizvela 793 GWh električne energije, što je u odnosu na 1991. godinu manje za čak 53,02%.

U idućih dvije godine rata u BiH proizvodnja je nastavila padati, pa je u 1994. godini proizvedeno svega 488 GWh, što je za 38,46% proizvodnje iz 1992. godine i do danas najlošija godina po proizvodnji Elektroprivrede HZHB.

1995. godine, zadnoj godini rata u Bosni i Hercegovini, Elektroprivreda HZHB uspjela je povećati proizvodnju za 22,13% na 596 GWh.

U idućih 15 godina, Elektroprivreda HZHB je kontinunirano povećavala proizvodnju električne energije, osim 2007. godine, kada je je proizvodnja sa 1885,78 GWh (2006) pala na 1124 GWh i time smanjena za 40,40%.

2009. godine Elektroprivreda HZHB je proizvela 1939,82 GWh, što je za 43,09% više u odnosu na 2008. godinu i za 14,91% više u odnosu na 1991. godinu, čime je se Elektroprivreda HZHB po proizvodnji električne energije vratila na prijeratni nivo.

Četiri godine kasnije, 2013. godine ostvarena je ukupna proizvodnja u iznosu od 2348,28 GWh, što je do danas najbolja godina po proizvodnji Elektroprivrede HZHB od 1991. godine do danas. Proizvedeno je 91,07% više nego 2012. godine, kada je proizvedeno 1229 GWh.

Organizacija

Elektroprivreda HZHB je organizovana kao dioničko društvo sa oko 90% državnog i oko 10% privatnog vlasništva. Preduzeće posluje u skladu sa Zakonom o privrednim društvima i Zakonom o javnim preduzećima u Federaciji Bosne i Hercegvine.

Organi Elektroprivrede HZHB su:

1. Skupština
2. Nadzorni odbor
3. Uprava
4. Odbor za reviziju

Generalni direktor

Do sada, Elektroprivreda HZHB imala je ukupno šest generalnih direktora:

• Mate Jurković (1992–1999)
• Matan Žarić (1999–2003)
• Vlado Marić (2003–2008)
• Matan Žarić (2008–2011)
• Nikola Krešić (2011–2016)
• Marinko Gilja (2016–trenutno)

Vanjski linkovi

• Službeni sajt