Dubai (emirat)

Emirat Dubai (arapski: ‏دبي‎) jeste jedan od sedam emirata Ujedinjenih Arapskih Emirata. Nalazi se na obali Perzijskog zaliva.

Emirat Dubai (دبي)
Emirat
Država	Ujedinjeni Arapski Emirati
Glavni grad	Dubai
- Koordinate	25°16′0″N 55°18′0″E
Površina	3.885 km2
Stanovništvo	2.213.845 (2013)
Gustoća	570 /km2
Vlada
- Vođa	Muhammed bin Rašid Al Maktum
Vremenska zona	UAEST (UTC+4)
Kod	AE-DU
Veb-sajt: http://www.dubai.ae/

Emirat Dubai se nalazi na Arapskom poluostrvu na obali Perzijskog zaliva, a ima površinu od 3.885 km². U emiratu živi oko 2,2 miliona ljudi, čime je prestigao emirat Abu Dhabi te je sada najmnogoljudniji emirat u UAE. Emir Dubaija, šejh Muhammed bin Rašid Al Maktum je potpredsjednik i premijer UAE (poglavar države je emir Abu Dhabija). Dominantni centar emirata, njegov glavni i najveći grad je Dubai. Emirat se prostire od njega do duboko u unutrašnjost države između Abu Dhabija na jugozapadu i Sharjah na sjeveroistoku. Eksklava emirata Dubai, Hatta, nalazi se u planinskom lancu Hadžar na granici sa Omanom. Najveći dio emirata sačinjava pustinja.

Glavni grad emirata Dubai je istoimeni grad Dubai, te ponekad može doći do zabune pri korištenju tog pojma. Pošto gotovo 85% stanovništva emirata živi u glavnom gradu, u njemu se odvija gotovo cijeli privredni, socijalni, kulturni i politički život ovog emirata. Sam grad, a donekle i emirat, poznat je po svojim mnogobrojnim spektakularnim građevinskim projektima poput visokih nebodera, trgovačkih centara, umjetno napravljenih ostrva i parkova za zabavu.

Izgled emirata se razlikuje od najvećeg emirata Abu Dhabija između ostalog i po tome što se pored puteva i autoputeva u Dubaiju ne nalaze zasađene palme i grmovi. Stoga su putni pravci mnogo širi, a građevine mnogo više od onih u drugim emiratima.

Klima

Emirat Dubai ima vrlo vruću i suhu klimu. Ljeta u emiratu su izuzetno vrela, vjetrovita i suha, uz prosječnu dnevnu temperaturu oko 40 °C, dok su noćne temperature oko 30 °C. Sunce sija gotovo cijele godine, sa vrlo malo oblačnih i kišovitih dana. Zime su tople i kratke sa prosječnom dnevnom temperaturom oko 23 °C i najnižim noćnim temperaturama oko 14 °C. Količina padavina posljednjih decenija je porasla i trenutno iznosi oko 1500 mm godišnje.

	Jan	Feb	Mar	Apr	Maj	Jun	Jul	Aug	Sep	Okt	Nov	Dec
Najviša prosječna temperatura (°C)	24,0	25,4	28,2	32,9	37,6	39,5	40,8	41,3	38,9	35,4	30,5	26,2	Ø	33,4
Najniža prosječna temperatura (°C)	14,3	15,4	17,6	20,8	24,6	27,2	29,9	30,2	27,5	23,9	19,9	16,3	Ø	22,3
Padavine (mm)	15,6	25,0	21,0	7,0	0,4	0,0	0,8	0,0	0,0	1,2	2,7	14,9	Σ	88,6
Temperatura u °C • padavine u mm Dijagram: Temperatura 24,0 14,3 25,4 15,4 28,2 17,6 32,9 20,8 37,6 24,6 39,5 27,2 40,8 29,9 41,3 30,2 38,9 27,5 35,4 23,9 30,5 19,9 26,2 16,3 jan feb mar apr maj jun jul aug sep okt nov dec Padavine 15,6 25 21 7 0,4 0 0,8 0 0 1,2 2,7 14,9 jan feb mar apr maj jun jul aug sep okt nov dec
Izvor: weatherbase

Historija

Izgradnja novih predgrađa u pustinji, okolina grada Dubai

Na obalama uskog zaliva Dubai, već dugo vremena postojalo je malehno naselje ribara i sakupljača bisera. Od 1833. počela je vladavina dinastije Maktum, koji su se uz podršku iz Sharjah, otcijepila od Abu Dhabija. Godine 1853. Dubai se ugovorom priključio Velikoj Britaniji, kojoj je povjerio odbranu i vanjsku politiku, te je tako postao dio takozvanih Trucial States (od engl. truce - mir, sporazum), kako su se tada zvali današnji Ujedinjeni Arapski Emirati.

U 20. vijeku, luka Dubai se razvila u jednu od najvažnijih trgovačkih centara zalivske regije. Tokom 1930tih počela je propadati industrija bisera, međutim ovdje se nije osjetilo privredno opadanje zbog smanjenja prihoda od pomorske trgovine kao u susjednim emiratima na obalama Perzijskog zaliva. Sa prvim bušotinama nafte počeo je 1966. i razvoj industrije nafte.

Dana 2. decembra 1971. Ujedinjeno Kraljevstvo je ukinulo bivšu koloniju Trucial States, kojoj je pripadao i emirat Dubai, pa je proglašena nezavisnost. Pod vodstvo Abu Dhabija, osnovani su Ujedinjeni Arapski Emirati od bivših Trucial States: Abu Dhabi, Dubai, Sharjah (Šardžah), Ajman (Adžman), Fujairah i Umm al-Quwain. Kao sedmi i posljednji među Trucial States, federaciji je pristupio i emirat Ras al-Khaimah.

Vladajuću porodicu emirata u najvažnijim organima uprave UAE tradicionalno predstavljaju premijer, ministri finansija i industrije kao i ministar odbrane.

Vladari emirata

Vladari emirata Dubai, među kojima su svi članovi porodice Maktum, pojedinačno su:

• Maktum bin Buti (1833–1852)
• Said bin Buti (1852–1859)
• Hašer bin Maktum (1859–1886)
• Rašid bin Maktum (1886–1894)
• Maktum bin Hašer (1894–1906)
• Buti bin Suhail (1906–1912)
• Said bin Maktum (1912–1958)
• Rašid bin Said Al Maktum (1958–1990)
• Maktum bin Rašid Al Maktum (1990–2006), umro početkom 2006. tokom boravka u Australiji; a bio je i prijelazni predsjednik UAE 2. i 3. novembra 2004. nakon smrti tadašnjeg predsjednika Zajid bin Sultan Al Nahjana
• Muhammed bin Rašid Al Maktum (od 2006.)

Demografija i radne migracije

Kao i u drugim emiratima i ostatku države, i u Dubaiju su starosjedioci Emiračani u manjini. Oko 85% stanovnika emirata su stranci, a oni pridonose najvećim dijelom privrednom kapacitetu. Najviše stranih radnika došlo je iz južne Azije (Indija, Pakistan, Bangladeš i Šri Lanka) i sa Filipina. Brojni su također i Afrikanci (Sudan, Egipat, Alžir, Somalija, Etiopija, Kenija, Nigerija, Tanzanija), a nešto manje brojni su Evropljani, Amerikanci i Kanađani.

Često su vlasti od novopridošlih migranata oduzimali pasoše. Pošto su uglavnom traženi mlađi, snažniji muškarci za slabije kvalificirane radove (najvećim dijelom na građevinama), trenutno je samo četvrtina svih građana ženskog spola. Ova neravnoteža se tek počela smanjivati kada su vlasti dopustile da migranti dovedu svoje porodice sa sobom.

Dok su starosjedilačko stanovništvo i visokokvalificirani radnici iz Evrope i Amerike po pravilu relativno bogati i žive na visokom standardu, slabije obrazovana radna snaga raspolaže sa izuzetno niskim primanjima sa manje od 5 US$ dnevno.

Prema podacima iz svjetskog izvještaja o blagostanju (World Wealth Report), u emiratu Dubai postoji oko 68.000 milionera (mjereno u američkim dolarima), što čini oko 4,6% ukupnog stanovništva emirata. To predstavlja najgušću koncentraciju milionera u svijetu. Ovaj odnos je još više zapanjujući ako se uzme da najveći dio od ovih 68.000 milionera otpada na 15% starosjedilačkog stanovništva, dakle među 200.000 stanovnika u emiratu. Prema podacima iz 2005. prosječni prihod po glavi stanovnika u emiratu iznosio je oko 28.000 US$.

Religija i jezik

Zvanična državna religija u emiratu Dubai, kao i u cijelim UAE, jeste islam. Većina stanovnika Dubaija su suniti. Također, zbog useljavanja velikog broja stranih radnika, ima mnogo hindusa, sikha, šiita i kršćana. Katolička župa grada Dubaija obuhvata oko 70.000 članova. Dubai je jedini emirat u UAE u kojem postoji hinduistički hram i sikhska gurduara (hram).

Zvanični jezik emirata i grada Dubai je arapski, a engleski je dosta raširen među stanovništvom. Gotovo svi mlađi starosjedioci Emiračani i veći dio doseljenih stranih radnika mogu se vrlo dobro sporazumijevati na engleskom jeziku, što olakšava svakodnevni život u ovoj višejezičkoj, multikulturalnoj zajednici.

Od septembra 2006. u Dubaiju i općenito UAE, vikend je određen na petak i subotu, a ranije je su to bili četvrtak i petak. Svi državni i javni organi, institucije, ustanove, državne i privatne škole se moraju organizirati po ovim pravilima. Međutim, za veći dio stranih radnika i imigranata, radna sedmica traje šest dana, pri čemu je vikend samo petak.

Sudstvo

Stranci (npr. turisti i strani radnici) često nisu upoznati da je sudstvo u emiratu Dubai često mnogo strožije nego u ostalim muslimanskim zemljama. Pravo u Dubaiju zasniva se na šerijatu i u mnogim aspektima ne odgovara zapadnim zakonodavstvima, bilo po težini presuda kao i po pitanjima koje radnje predstavljaju kaznene delikte.

Tako, naprimjer, posjedovanje droge, pojavljivanje u javnosti u alkoholiziranom stanju, homoseksualnost i posjedovanje pornografskog materijala, te posjedovanje lijekova koji nisu liječnički propisani, kažnjavaju se različitim, vrlo visokim kaznama.

Pažnju međunarodne javnosti izazvao je u julu 2007. slučaj jednog 15-godišnjeg Francuza, kojeg su u Dubaiju napale i seksualno napastvovale tri osobe, od kojih je jedna navodno bila inficirana virusom HIV-a, te su ga nakon pregleda kod ljekara, optužili da je homoseksualac. Međutim, protiv mladića nije pokrenut sudski postupak. Kasnije, 12. decembra 2007. dva od tri napadača su osuđena i kažnjena sa 15 godina zatvora. Drugi slučaj desio je 2013. kada je jedna Norvežanka prijavila svog radnog kolegu policiji u Dubaiju zbog toga što je napastvovana. Međutim, ona je privremeno pritvorena a kasnije je na sudu osuđena na 16 mjeseci zatvora zbog vanbračnog seksa, a dobila je i otkaz sa posla zbog nepristojnog ponašanja. Nakon međunarodnih pritisaka, vlasti Dubaija su je oslobodile.

Kažnjivi su također i slučajevi javnog pojavljivanja u odjeći suprotnog spola (cross-dressing) kao i transvestiti. Pokazivanje međusobne naklonosti ili bliskosti u javnosti (kao što su naprimjer poljupci ili izmjenjivanje nježnosti) može biti kažnjivo zatvorskim ili novčanim kaznama, kao i deportacijom iz države. Naročito strogo je kažnjiv seks izvan braka, kao i zajednički život parova koji nisu u bračnim odnosima.

Privreda

Gotovo svuda po gradu Dubai mogu se vidjeti gradilišta, kranovi, mješalice za beton...

Dok su prije 1990. prihod od prodaje nafte iznosili oko 50% ukupnog bruto domaćeg proizvoda emirata, tako je 20 godina poslije on činio svega još 5% BDP-a. Ukupni BDP u 2007. iznosio je oko 198 milijardi dirhema (oko 42,5 milijarde eura). Time je prihod po glavi stanovnika iznosio oko 31.000 eura.

Izuzetno brz rast emirata i grada Dubai tokom posljednjih nekoliko decenija, pored naftnog bogatstva, može se pripisati vrlo liberalnoj privrednoj politici. Postoji vrlo malo propisa kojima se ograničava protok kapitala. Propisi o zaštiti okoline su slabi, a kontrola finansija i privrednih tokova se gotovo i ne odvija. Osim toga, emirat Dubai se smatra i poreskom oazom. Gotovo da i nema direktnih poreza, kao ni poreza na dohodak niti poreza za kompanije, uz izuzetak novčanih institucija i industrije nafte.

U slobodnim trgovinskim zonama (kao npr. Slobodna zona Džebel Ali, Dubai Healthcare City), investitori dobijaju 50-godišnju garanciju na bezporesko poslovanje. Privreda emirata Dubai je obilježena sa dvije državne kompanije, Dubai World i ICD (Investment Corporation of Dubai). U martu 2006. Dubai je donio zakon br. 7 o pravima vlasništva i unosima u katastarske knjige. Ovaj zakon regulira vlasništvo nad nekretninama i njihov upis u katastar. Trenutno se on bavi isključivo vlasništvom nad vilama i velikim privatnim posjedima, odnosno objektima na ograničenim zemljišnim posjedima. Međutim, za često preprodavane nekretnine u apartmanskim zgradama još uvijek nema strogo određene forme ni pravila, kojim se zakonski reguliraju unosi u posjedovne knjige. Prenos vlasništva je isključivo moguć samo preko državnih agencija za nekretnine poput Emaar, Nakheel i Dubai Properties. Vlada danas nastoji da uskoro uvede regulaciju na još neke tekuće probleme u ovoj oblasti, kako bi stranim kupcima nekretnina pružila neophodnu pravnu sigurnost. Budžet emirata puni se iz prihoda od nafte, a od nedavno pretežno od ugovornih transfera iz Abu Dhabija, te od carina i nešto manje od indirektnih poreza. Porez na luksuzna dobra iznosi 10%, na duhan i duhanske proizvode 100%, porez na promet u ugostiteljstvu 5%, a porez na iznajmljivanje nekretnina 5 do 10%.

Turizam

Pošto su vlasti Dubaija spoznale da će naftne rezerve emirata biti iscpljene u bliskoj budućnosti, u posljednjih nekoliko godina sve više se ulaže u turizam. Među prvim turističkim projektima bila je izgradnja luksuznog kompleksa Medina Džumeira (arapski: مدينة الجميرا dosl. grad Džumeira), hotela Burj Al Arab i Jumeirah Beach Hotels, koji pripadaju Jumeirah Group, lancu hotela u vlasništvu Al Maktum, vladajuće porodice u Dubaiju. Dubai je 2008. imao kapacitet od oko 28.000 hotelskih soba. Već godinama, turizam ima vrlo visoku stopu rasta i udjela u ukupnoj privredi emirata (2005. godine bilo je 6 miliona turista, a 2012. oko 10 miliona). Procjenjuje se da prihodi od turizma daju Dubaiju oko 26,2% ukupnih prihoda.

Od juna 2007. Dubai je vlasnik prekookeanskog broda Queen Elizabeth 2, koji je ranije plovio pod zastavom britanskog Cunard Reederei. Državna kompanija Istithmar World kupila je luksuzni prekookeanski brod za 100 miliona dolara i htjela je od njega napraviti plivajući hotel visoke klase sa vlastitim tržnim centrom na njemu. Četiri godine brod je zbog finansijske krize bio usidren i neupotrijebljen na pristaništu u Port Rašidu. Od augusta 2012. počelo se sa njegovim renoviranjem za koje je planirano da od prvobitnih 1000 nastane samo 300 superluksuznih kabina i soba.

Industrija nafte

Privredni rast Dubaija u prošlosti se zasnivao na rezervama nafte, koje su omogućile ogromna ulaganja u infrastrukturu u posljednjih nekoliko decenija, i pored niskog poreza u toj oblasti. Međutim, rezerve nafte u emiratu su ograničene. Procjenjuje se da bi se one mogle iscrpiti u sljedećih 10-15 godina. Stoga vlasti Dubaija već dugo pokušavaju da privredu učine manje zavisnom od nafte, te stoga promoviraju rast oblasti trgovine, finansija i turizma. Danas samo 5% bruto domaćeg proizvoda otpada na industriju nafte.

Dok su s jedne strane zalihe nafte u emiratu Dubai gotovo iscpljene, s druge strane enormne zalihe u emiratu Abu Dhabi, koje čine oko 10% ukupne proizvodnje zemalja OPEC-a, mogu trajati još narednih 40-tak godina. Drugih pet manjih emirata u UAE gotovo i da nemaju naftne rezerve.

Trgovina

Dubai važi za jedan od najvećih trgovačkih centara Azije. Tome pridonose povoljan geografski položaj duž morskih i zračnih puteva od Azije prema Evropi, kao i moderne i dobro opremljene luke Mina Rašid i Jebel Ali, veliki i moderni aerodrom Dubai i tri posebne slobodne trgovačke zone: Jebel Ali, Dubai Internet City i Međunarodni finansijski centar Dubai. Dubai također planira i izgradnju dosad najvećeg aerodroma na svijetu. Oko aerodroma, na ukupnoj površini od 240 km² trebao bi nastati cijeli trgovački i stambeni centar i grad. Prvi dio tog kompleksa Dubai Logistics City (Logistički grad Dubai) trebao bi uskoro biti izgrađen i predstavljati prvi modul budućeg prvog svjetskog aeropolisa. Trgovina u Dubaiju ima vrlo dugu tradiciju. Već stotinama godina u zalivu su pristajale tradicionalne daue (vrsta broda), donoseći robu iz Indije i Kine na Arapsko poluostrvo.

Građevinski projekti

Neki od građevinskih projekata Dubaija, stanje 2010.

Dubai je posebno poznat po nekim od svojih spektakularnim građevinskim projektima. Ovdje je koncentrirano najveći broj svjetskih tekućih i planiranih projekata, koji su gotovo isključivo finansirani putem kredita i imaju veliki špekulativni potencijal.

Razlog za dosadašnji nagli rast građevinskog sektora bili su mali poticaji i narudžbe od države. Gotovo sve projekte finansirali su privatni investitori, a često se finansijska konstrukcija širila preko mnogobrojnih fondova nekretnina. Uzrok tome su malobrojni propisi iz oblasti građenja i nebirokratski razvoj projekata putem posebno ovlaštenih kompanija, koje često mogu i smiju zaobići državne organe. Osim toga, motiv kao i kod svih investicija, su visoka očekivanja od budućih dobiti. Odobrenje za građenje za velike projekte izdaje lično emir nakon predstavljanja projekta od strane investitora i bez prethodne provjere utjecaja građevine na okolinu ili učešća i mišljenja stanovništva. Ubrzanje ionako već brzog tempa investicija počelo je ponovno od 2002. kada je stranim privatnim investitorima zakonski omogućeno da dobiju zemljišta i udjele u nekretninama na nekim definiranim mjestima u Dubaiju.

Drugi razlog visokih očekivanih dobiti za investitore je želja i vizija emira Dubaija da od njega napravi globalnu prosperitetnu metropolu, koja se može porediti sa gradom-državom Singapurom. Pokazatelji od jeseni 2008. i neprekinut entuzijazam investitora za novim građevinskim projektima, već daje naznake da će se ova očekivanja vrlo brzo i ispuniti. Građevinski projekti bude interes turista i poslovnih ljudi i demonstriraju prosperitetnu privredu ovog emirata.

Sport

Najpopularniji sportovi u emiratu su nogomet i kriket. Pet klubova predstavljaju Dubai u Prvoj nogometnoj ligi UAE (UAE Pro-League): Al Wasl FC, Al-Ahli Dubai, Al Nasr SC, Al Shabab Al Arabi Club i Dubai Club. Al-Wasl je drugi klub po broju osvojenih naslova prvaka u ligi UAE, nakon kluba Al-Ain.

Dubai je također i domaći godišnjeg Dubai teniskog prvenstva i teniskog turnira The Legends Rock Dubai, kao i klasičnog golf turnira Dubai Desert Classic i Dubai World Championshipa. Svi ti sportski događaji privlače mnoge sportske zvijezde širom svijeta. Dubai World Cup, prvenstvena utrka konja, održava se svake godine na hipodromu Meydan.

Dubai je također i domaćin tradicionalnog turira u ragbiju, Dubai Sevens, koji je dio svjetske ragbi serije Sevens World Series. Godine 2009. Dubai je ugostio i 5. ragbi svjetsko prvenstvo Rugby Sevens. Automobilističke utrke su također vrlo popularan sport u Dubaiju. Autodrom Dubai je poprište mnogih auto utrka tokom cijele godine.

Velika zajednica Indijaca i Pakistanaca kao i doseljenika iz drugih država u kojima se igra kriket (Šri Lanka, Bangladeš, Engleska, Australija i Južnoafrička Republika), donijele su i ovu igru koja se raširila u Dubaiju. Međunarodno vijeće za kriket (ICC) premjestilo je svoje sjedište 2005. godine iz Londona u Dubai. Grad je bio domaćin nekoliko pakistanskih mečeva, a dva nova travnata stadiona napravljena su u Dubai sportskom gradu. Također, ovdje je također održano i nekoliko turnira u kriketu.

Literatura

• Gérard Al-Fil: Leben und Arbeiten in Dubai, GD-Verlag 2009, ISBN 978-3-941045-09-5.
• Elisabeth Blum, Peter Neitzke (ur.): Dubai. Stadt aus dem Nichts. Basel/Boston/Berlin 2009. 231 str. ISBN 978-3-7643-9952-8.
• Bettina Müller: Glitzermetropole Dubai. Diversifizierung und Imagegestaltung einer auf Erdöleinnahmen aufgebauten Wirtschaft. Tectum-Verlag, Marburg 2010. 238 str. ISBN 978-3-8288-2375-4.
• Michael Schindhelm: Dubaispeed. Eine Erfahrung. sa fotografijama Aurore Belkin. München 2009. 256 str. ISBN 978-3-423-24768-9.
• Heiko Schmid: Economy of Fascination: Dubai and Las Vegas as Themed Urban Landscapes, Borntraeger: Stuttgart 2009. XIII, 272 str. ISBN 978-3-443-37014-5 (Urbanisierung der Erde, 11).
• John M. Smith: Dubai: the Maktoum Story, Books on Demand: Norderstedt 2006. 424 str. ISBN 3-8334-4660-9.

Vanjski linkovi

• Zvanična stranica vlade emirata Dubai
• Web stranica o aktuelnim događajima u Dubaiju
• GEO reportaža o DubaijuArhivirano 5. 4. 2012. na Wayback Machine