Padavina
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Padavina, često i oborina je grupa vodenih čestica u tekućem ili čvrstom stanju koja iz oblaka pada na tlo. Postoji nekoliko vrsta padavina (tuča, snijeg, solika) - one koje lebde u atmosferi i one koje padaju iz oblaka na tlo.
Padavine nastaju kondenzacijom postojeće vlage u zraku. Veličina pojedinih kondenziranih djelića mora prijeći određenu vrijednost kako bi mogla u nekom obliku padavine ponovo pasti na zemlju. Padanjem na zemlju zatvara se kruženje vode (vidi Hidrološki ciklus).
- Osnovna podjela padavina:
- Horizontalne oborine - rosa, mraz, inje, poledica.
- Vertikalne oborine - kiša, snijeg, led, tuča.
Učestalost i prosječna količina padavina karakteristični su za odgovarajuća geografska područja. Pri tome su padavine faktor koji određuje lokalnu klimu. To je posebno značajno za poljoprivredu koja može bez navodnjavanja biti uspješna tek nakon određene granične količine padavina koje određuju ekozone.
Količina padavina
urediVećina mjerača količine padavina skuplja oborine na određenim mjestima u mjerne posude. Jedan milimetar znači, da bi na tlo pao sloj vode od jednog milimetra, kad voda ne bi otjecala. Količina se obično navodi kao l/m2 (ravne površine). 1mm pri tome odgovara tačno 1 litra/kvadratni metar.
Danas se uz pomoć tzv. padavinskih radara može procijeniti ukupna količina oborina na cijeloj određenoj površini, za razliku od klasične (tačkaste) metode mjerenja samo na određenim tačkama. To je značajno prije svega za službe koje se bave problemima sprečavanja poplava (pomoću radarskih procjena verificiraju i kalibriraju se "tačkasta" mjerenja). Pored količine padavina, važni su prije svega i intenzitet padavina i njihovo trajanje.
Dugotrajno mjerenje količine padavina (klimatologija) omogućuje statističke izračune srednje učestalosti oborinskih događaja (prije svega pljuskova), koji su rezultat međusobnog odnosa intenziteta i trajanja padavina.
Uvjeti nastanka padavina
uredi- Postojanje atmosferske vlažnosti (vodene pare) kao posljedica isparavanja
- Proces kondenzacije uglavnom kao posljedica dinamičkog hlađenja
- Prisustvo kondenzacijskih jezgri (čvrstih čestica) :
- 3.1. Higroskopske čestice (npr. okeanska so) - proces kondenzacije započinje i prije nego što zrak postane zasićen.
- 3.2. Nehigroskopske čestice (npr. prašina, čestice dima, pepeo) - proces kondenzacije je uslovljen određenim stepenom zasićenosti.
Klasifikacija oborina
uredi- Konvektivne oborine - su uvjetovane naglim zagrijavanjem zraka u kontaktu s tlom (smanjene gustoće), vodena para se uzdiže i dinamički hladi tj. kondenzira se (formiranje oborina)
- Orografske oborine - su mehanička dizanja vlažnih horizontalnih zračnih struja (isparavanje planinskih lanaca), usljed hlađenja se formiraju oborine.
- Ciklonske oborine - su rezultat kretanja zračnih masa iz područja visokog tlaka (anticiklona) u područje niskog tlaka zraka (ciklona), uslijed hlađenja se formiraju oborine.
Zakonitosti prostorne raspodjele padavina
uredi- U brdima količina padavina zavisi o smjeru zračnih strujanja (privjetrina, zavjetrina).
- Kopnena područja imaju manje količine padavina od morskih na istoj geografskoj širini (morska klima, kontinentalna klima).
- Velika količina padavina u blizini ekvatora i umjerenim širinama smjenjuje se s malom količinom oborina u tropima dalje od ekvatora i polarnim područjima (tropi, suptropi, područje umjerene klime, polarna klima).
- U tropima su istočni dijelovi tropskih mora vlažni cijelu godinu. Zapadni dijelovi vlažni su samo ljeti i u jesen.
Vrste oborina
uredi| Kiša | Kapi s promjerom većim od 0.5 mm |
| Kišica | kapljice s promjerom manjim od 0.5mm, počevši od oko 0.1 mm, polahko padaju |
| Snijeg | od temperature oko -12 °C vodena para se kondenzira direktno u sitne ledene kristaliće (tzv. resublimacija), koji se tada vežu u sniježne pahuljice |
| Solika | zrnca leda nepravilnog oblika veličine 2 – 5 mm, sadrže zrak a mogu nastati zbog snažnih vjetrova u hladnoj fronti |
| Tuča | smrznute kapi kiše promjera većeg od 5 mm, nastaju od jednog kristala leda kao jezgre i oko nje više slojeva smrznutih ljuski koje nastaju kad se olujni oblaci sretnu sa snažnim okomitim strujama zraka, pa se višekratno stvara oko njih sloj vode koji se zatim smrzne |
| Rosa | vodena para, koja se noću kondenzira na bilju ili predmetima u sitne kapljice |
| Inje | vodena para, koja se zaledi na biljkama ili predmetima |
Instrumenti
urediPadavine se mjere kišomjerima
- pluviometar ili ambrometar
- mjerenje pojedinačnim očitanjima, registriraju dnevnu količinu padavina. To je obični Hellmanov kišomjer.
- pluviograf ili ambrograf
- mjere neprekidnim bilježenjem, moguća analiza raspodjele kiša u vremenu. Pluviograf s plovkom je stariji tip uređaja, a pluviograf s posudom koja se prevrće jenoviji.
