Dobriša Cesarić
Dobriša Cesarić bio je hrvatski i jugoslavenski pjesnik i jedan od najpoznatijih predstavnika hrvatske poezije.
| Dobriša Cesarić | |
|---|---|
| Rođenje | 10. januar 1902. Slavonska Požega, Kraljevina Hrvatska i Slavonija, Austro-Ugarska |
| Smrt | 18. decembar 1980. Zagreb, SR Hrvatska, SFRJ |
| Zanimanje | Pjesnik, prevodilac |
| Jezik | Hrvatski |
| Nacionalnost | Hrvat |
| Obrazovanje | Filozofski fakultet u Zagrebu |
| Period | 1916–1980. |
| Žanr | Modernizam |
Poznata djela
Balada iz predgrađa, Voćka poslije kiše i dr. | |
Objavio je šest knjiga, koje su bile različiti izbori već objavljivanih pjesama, a pisao je kritičke i memoarske tekstove. Zbog jednostavnosti i jasnoće, ali i narativnosti, njegova lirika uživala je veliku popularnost kod širokih čitalačkih krugova. Bio je zaokupljen temom subjekta u otuđenom svijetu, poeziji je vratio estetiku bola, a orijentacija na čovjeka i društvo uputila ga je na socijalno angažiranu književnost. Mnogo je prevodio s njemačkog (Goethea, Heinea i Rilkea) i ruskog (Puškina, Ljermontova, Jesenjina i druge). Jedan je od prevodilaca čuvene Heineove pjesme "Azra", a bio je jedan od najprevođenijih hrvatskih pjesnika.[1]
Biografija
urediSrednju realnu gimnaziju pohađao je u Osijeku. Studirao je pravo i filozofiju. Radio je kao činovnik, lektor, prevodilac i urednik.
Od 1916. stalno živi u Zagrebu, gdje je maturirao i zatim slušao predavanja na Filozofskom fakultetu. Te godine objavio je i prvu pjesmu pod nazivom "I ja ljubim" u časopisu Pobratim. Prva zbirka pjesama pod nazivom Lirika objavljena je 1931. u vlastitoj izdavačkoj kući i za to je dobio nagradu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU). U međuratnim godinama službovao je u školi Narodnog zdravlja, a od 1945. bio je urednik u IP "Zora". Godine 1951. primljen je kao prvi član Jugoslavenske akademije nauka i umjetnosti. Od 1958. bio je u penziji. Do smrti je bio aktivan kao pjesnik i prevodilac.
Svojim pjesničkim opusom ušao je u italijansku antologiju svjetske lirike Poeti del mondo, te u njemačku antologiju savremene evropske lirike. Uz prepoznatljivu "Voćku poslije kiše", i druge antologijske pjesme, poput "Balade iz predgađa", "Oblaka", "Pjesme mrtvog pjesnika", "Slapa", "Povratka", bile su prevedene na mnoge svjetske jezike.
Preminuo je 18. decembra 1980. u Zagrebu, u 79. godini. Dugo je bolovao od dijabetesa i vrlo teškog oštećenja jetre.[2]
Bibliografija
urediPisao je lirske pjesme i pjesme u prozi. Napisao je više zbirki pjesama:
- Lirika, Zagreb, 1931.
- Spasena svjetla, Zagreb, 1938.
- Izabrani stihovi, Zagreb, 1942.
- Pjesme, Zagreb, 1951.
- Knjiga prepjeva, Zagreb, 1951.
- Osvijetljeni put, Zagreb, 1953.
- Tri pjesme, Zagreb, 1955.
- Goli časovi, Novi Sad, 1956.
- Proljeće koje nije moje, Zagreb, 1957.
- Izabrane pjesme, Zagreb, 1960.
- Poezija, Skoplje, 1965.
- Moj prijatelju, Zagreb, 1966.
- Slap, izabrane pjesme, Zagreb, 1970.
- Svjetla za daljine, Beograd, 1975.
- Izabrana lirika, Beograd, 1975.
- Izabrane pjesme i prepjevi, Sarajevo, 1975.
- Pjesme. Memoarska proza, Zagreb, 1976 (Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 113)[3]
- Voćka poslije kiše, Zagreb, 1978.
Postumno
uredi- Spasena svjetla, Zagreb, 1985.
- Srebrna zrnca u pjesniku, Zagreb, 1985.
- Balada iz predgrađa, Zagreb, 1992.
- Povratak, Zagreb, 1995.
- Kadikad, Zagreb, 1997.
- Pjesme, ABC naklada, Zagreb, 2007.
- Izabrana djela, (prir. Vinko Brešić), drugo dopunjeno izdanje, Matica hrvatska, Zagreb, 2008.
Nagrade
uredi- Nagrada JAZU za zbirku pjesama Lirika (1931)[2]
- Zmajeva nagrada (1960)
- Godišnja nagrada "Vladimir Nazor" (1964)
- Nagrada "Vladimir Nazor" za životno djelo (1968)
- Nagrada "Goranov vijenac" (1976)
Reference
uredi- ^ "Poezija noći, Hrvatska poezija, najljepše pjesme". poezijanoci.com. Pristupljeno 31. 8. 2016.
- ^ a b "Biografija: Dobriša Cesarić". essekeri.hr. Arhivirano s originala, 26. 11. 2011. Pristupljeno 26. 9. 2011.
- ^ worldcat.org: "Pjesme; Memoarska proza" Provjerite vrijednost parametra
|url=(pomoć). Pristupljeno 8. 12. 2012.
Vanjski linkovi
uredi