Šejh-Feruhova džamija
Šejh-Feruhova džamija, poznata i kao Abdesthana, nalazi se na Kovačima u općini Stari Grad u Sarajevu, u ulici Abdesthana. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika donijela je odluku na sjednici održanoj 11. marta 2011. da se džamija sa grobljem i česmom proglasi nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.[1] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Dubravko Lovrenović, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća) i Ljiljana Ševo.
| Šejh-Feruhova džamija (Abdesthana) | |
|---|---|
 | |
  Lokacija džamije u Sarajevu | |
| Osnovne informacije | |
| Lokacija | Sarajevo, Bosna i Hercegovina |
| Geografske koordinate | 43°51′42″N 18°25′58″E / 43.861571°N 18.432882°E |
| Religija | Islam |
| Općina | Stari Grad |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Administracija | Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini |
| Oznaka baštine | Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine |
| Arhitektonski opis | |
| Arhitektonski tip | Džamija |
| Specifikacije | |
| Dužina | 17,60 m |
| Širina | 11,40 m |
| Munare | 1 |
| Materijali | Kamen |
Historija
uredi
Do 1516. u Sarajevu je nastalo 17 novih mahala, među kojima i mahala Šejh-Feruha. To su bile mahale, što se vidi po imenima osnivača, čiji su razvoj inicirali pretstavnici osmanske feudalne klase, vjerske inteligencije, te pretstavnici esnafskih organizacija.
Mahala džamije Šejh-Feruha prostirala se iznad Kovača, a poznata je pod imenom Abdesthana (mjesto obrednog pranja). Ko je bio Šejh-Feruh nije poznato. Međutim, činjenica da je za službenike njegove džamije Sultan Selim uvakufio jednu mezru, pokazuje da je bio neka istaknuta ličnost. U popisu vakufa iz 1541, među ostalim sarajevskim vakufima, naveden je i vakuf ove džamije.
Sa dvije strane džamije nalazi se manje groblje sa petnaest nišana koji potiču iz XVI - XVII stoljeća.[2]
Uz džamiju Šejh-Feruha nalazi se česma novijeg datuma (obnovljena 2004). Godine 1888, prema historijskim podacima, u Sarajevu su bile 152 javne česme, da bi ih do 1992. ostalo tridesetak.
Opis
urediPripada tipu jednoprostorne džamije sa četverovodnim krovom i kamenom munarom. Ima pravougaonu osnovu dimenzija 17,60 x 11,40 m. Džamija se sastoji od ulaznog prostora i glavnog prostora za molitvu.
Literatura
uredi- Behija Zlatar, Zlatno doba Sarajeva, Svjetlost, Sarajevo,1996, str. 69. i 74.
Reference
uredi
- ^ "Šejh Feruhova džamija" (PDF). Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Arhivirano s originala (PDF), 15. 11. 2017. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ^ "Mehmed Mujezinović, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine". Biblioteka kulturno nasleđe, Sarajevo 1988. Pristupljeno 9. 2. 2016.