Brateljevići

naselje u Kladnju, Bosna i Hercegovina

Brateljevići su naseljeno mjesto u općini Kladanj, Bosna i Hercegovina.

Brateljevići
naselje
Djevojačka pećina
Djevojačka pećina
Brateljevići nalazi se u Bosna i Hercegovina
Brateljevići
Brateljevići
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°13′22″N 18°38′04″E / 44.222779°N 18.63453°E / 44.222779; 18.63453
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonTuzlanski
OpćinaKladanj
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto406
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 35
Matični broj125512[1]
Matični broj općine10499

Geografija

uredi

Djevojačka pećina ili Brateljevićka pećina nalazi se na udaljenosti oko 1 km. od naselja Brateljevići. Smještena je iznad desne obale rječice Bukovice, pritoke Drinjače, oko 30 metara visoko iznad doline. Dužine je 250 m, širine do 30 m i visine do 20 m. U pećini nalazi se djevojački grob po kome je pećina i nazvana. Dio pećine uređen je za turističku posjetu.[2] Uz Ajvatovicu kod Prusca najveće je mjesto zijareta bosanskohercegovačkih muslimana. Kišna dova se obilježava zadnje nedjelje u mjesecu avgustu. Istovremeno se organizira i sedmodnevna manifestacija koja ima za cilj promociju vjersko-kulturne baštine koja je nastala na ovim prostorima.

Zanimljiva je historičarima zbog crteža koji se nalaze na samom ulazu i datiraju iz perioda starijeg kamenog doba. Zastupljeni su konjanici, muške i ženske uspravne figure te slike konja i jelena. Najinteresantniji je crtež djevojke s dugom kosom koji nije definisan.[3][4]

Godine 2020 općina je obezbijedila sredstva u iznosu 1.950.000 KM za rekonstrukciju puta Brateljevići-Muška voda sa ciljem povećanja turističkog potencijala. Ova dionica spaja: Paučko jezero, izletište Bebrave i Bebrovačku pećinu, izletište i kompleks hotela Muška voda i Djevojačku pećinu.[5]

Ovaj put je poznat i kao put spasa koji je bio jedina veza sa svijetom za cijelu tuzlansku regiju u periodu rata 92.-95.

Stanovništvo

uredi
Sastav stanovništva – naselje Brateljevići
2013.[6]1991.[7]1981.[8]1971.[9]1961.[10]
Osoba406 (100,0%)407 (100,0%)423 (100,0%)376 (100,0%)359 (100,0%)
Bošnjaci393 (96,80%)394 (96,81%)1414 (97,87%)1368 (97,87%)1
Muslimani9 (2,217%)
Nisu se izjasnili2 (0,493%)
Hrvati1 (0,246%)1 (0,266%)3 (0,836%)
Nepoznato1 (0,246%)
Ostali10 (2,457%)
Jugoslaveni3 (0,737%)9 (2,128%)329 (91,64%)
Srbi6 (1,596%)24 (6,685%)
Mađari1 (0,266%)
Albanci3 (0,836%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Reference

uredi
  1. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 25. 4. 2016.
  2. ^ "Jasminko Mulaomerović, Ivo Lučić, dr. Jasmina Osmanković -KRŠ I PEĆINE BOSNE I HERCEGOVINE" (PDF). Centar za krš i speleologiju, Sarajevo, 2008. Pristupljeno 9. 2. 2016.
  3. ^ Prirodni biser kod Kladnja krije misterioznu smrt mlade djevojke - www.klix.ba
  4. ^ "Djevojačka pećina - Turistička zajednica TK". Arhivirano s originala, 21. 6. 2021. Pristupljeno 12. 3. 2021.
  5. ^ "Izgradnja puta Kladanj – Brateljevići u službi razvoja turizma TK - 2018". Arhivirano s originala, 17. 9. 2021. Pristupljeno 12. 3. 2021.
  6. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  7. ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 61)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 25. 4. 2016.
  8. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 25. 4. 2016.
  9. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 25. 4. 2016.
  10. ^ "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 25. 4. 2016.

Vanjski linkovi

uredi