Brateljevići
Brateljevići su naseljeno mjesto u općini Kladanj, Bosna i Hercegovina.
Brateljevići | |
---|---|
naselje | |
Djevojačka pećina | |
Lokacija u Bosni i Hercegovini | |
Koordinate: 44°13′22″N 18°38′04″E / 44.222779°N 18.63453°E | |
Država | Bosna i Hercegovina |
Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
Kanton | Tuzlanski |
Općina | Kladanj |
Stanovništvo (2013) | |
• Naseljeno mjesto | 406 |
Vremenska zona | CET (UTC+1) |
• Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
Pozivni broj | (+387) 35 |
Matični broj | 125512[1] |
Matični broj općine | 10499 |
Geografija
urediDjevojačka pećina ili Brateljevićka pećina nalazi se na udaljenosti oko 1 km. od naselja Brateljevići. Smještena je iznad desne obale rječice Bukovice, pritoke Drinjače, oko 30 metara visoko iznad doline. Dužine je 250 m, širine do 30 m i visine do 20 m. U pećini nalazi se djevojački grob po kome je pećina i nazvana. Dio pećine uređen je za turističku posjetu.[2] Uz Ajvatovicu kod Prusca najveće je mjesto zijareta bosanskohercegovačkih muslimana. Kišna dova se obilježava zadnje nedjelje u mjesecu avgustu. Istovremeno se organizira i sedmodnevna manifestacija koja ima za cilj promociju vjersko-kulturne baštine koja je nastala na ovim prostorima.
Zanimljiva je historičarima zbog crteža koji se nalaze na samom ulazu i datiraju iz perioda starijeg kamenog doba. Zastupljeni su konjanici, muške i ženske uspravne figure te slike konja i jelena. Najinteresantniji je crtež djevojke s dugom kosom koji nije definisan.[3][4]
Godine 2020 općina je obezbijedila sredstva u iznosu 1.950.000 KM za rekonstrukciju puta Brateljevići-Muška voda sa ciljem povećanja turističkog potencijala. Ova dionica spaja: Paučko jezero, izletište Bebrave i Bebrovačku pećinu, izletište i kompleks hotela Muška voda i Djevojačku pećinu.[5]
Ovaj put je poznat i kao put spasa koji je bio jedina veza sa svijetom za cijelu tuzlansku regiju u periodu rata 92.-95.
Stanovništvo
urediSastav stanovništva – naselje Brateljevići | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
2013.[6] | 1991.[7] | 1981.[8] | 1971.[9] | 1961.[10] | |||
Osoba | 406 (100,0%) | 407 (100,0%) | 423 (100,0%) | 376 (100,0%) | 359 (100,0%) | ||
Bošnjaci | 393 (96,80%) | 394 (96,81%)1 | 414 (97,87%)1 | 368 (97,87%)1 | – | ||
Muslimani | 9 (2,217%) | – | – | – | – | ||
Nisu se izjasnili | 2 (0,493%) | – | – | – | – | ||
Hrvati | 1 (0,246%) | – | – | 1 (0,266%) | 3 (0,836%) | ||
Nepoznato | 1 (0,246%) | – | – | – | – | ||
Ostali | – | 10 (2,457%) | – | – | – | ||
Jugoslaveni | – | 3 (0,737%) | 9 (2,128%) | – | 329 (91,64%) | ||
Srbi | – | – | – | 6 (1,596%) | 24 (6,685%) | ||
Mađari | – | – | – | 1 (0,266%) | – | ||
Albanci | – | – | – | – | 3 (0,836%) |
Reference
uredi- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 25. 4. 2016.
- ^ "Jasminko Mulaomerović, Ivo Lučić, dr. Jasmina Osmanković -KRŠ I PEĆINE BOSNE I HERCEGOVINE" (PDF). Centar za krš i speleologiju, Sarajevo, 2008. Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ^ Prirodni biser kod Kladnja krije misterioznu smrt mlade djevojke - www.klix.ba
- ^ "Djevojačka pećina - Turistička zajednica TK". Arhivirano s originala, 21. 6. 2021. Pristupljeno 12. 3. 2021.
- ^ "Izgradnja puta Kladanj – Brateljevići u službi razvoja turizma TK - 2018". Arhivirano s originala, 17. 9. 2021. Pristupljeno 12. 3. 2021.
- ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 61)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 25. 4. 2016.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 25. 4. 2016.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 25. 4. 2016.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 25. 4. 2016.