Boško Karanović
Boško Karanović, (1924. Bosanska Krupa – 2009. Beograd), bio je bosanskohercegovački i jugoslavenski slikar, te jedan od rodonačelnika moderne grafike u Jugoslaviji krajem 1940-ih i početkom 1950-ih.
| Boško Karanović | |
|---|---|
| Rođenje | 1924. Bosanska Krupa, Kraljevina Jugoslavija |
| Smrt | 2009. Beograd, Srbija |
| Obrazovanje | Akademija likovnih umjetnosti, Sarajevo |
| Vrsta umjetnosti | grafika, slikarstvo, crtež |
| Djela | "Branje šljiva", "Pastiri", "Porodica", "Igra u šljiviku", "Od Stabla", "Krošnje" |
Biografija
urediKaranović je završio snovnu školu u rodnom gradu, a gimnaziju je od 1934. do 1941. godine pohađao u Bihaću, i 1943. maturirao u Beogradu. Akademiju za likovne umetnosti i specijalizaciju iz grafike završio je u Beogradu u klasi profesora Mihajla Petrova 1948. godine. Slikarstvo je studirao u klasi Mila Milunovića, Ivana Tabakovića i Nedeljka Gvozdenovića. Za asistenta na grafičkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Beogradu izabran je 1949. godine, a kasnije i za profesora.
Od 1951. godine sakupljao je studentske grafičke radove u okviru Akademije likovnih umjetnosti. Iste godine, Karanović i još nekoliko umjetnika osnivaju "Grafički kolektiv", zajednički grafički atelje, a 1952. godine galeriju u prostorijama "Grafičkog kolektiva". U okviru djelatnosti ovog slikarsog kolektiva pokrenuto je osnivanje Kluba prijatelja grafike "Arta" i "Kolekcija" grafika. Karanović je pripadao i grupi "Samostalni" do njenog rasformiranja, a sarađivao je i sa "Ateljeom 611" u Novom Sadu.
U Beogradu, Rudom, Beloj Crkvi, Bosanskoj Krupi i Cazinu dizajnirao je pet javnih spomenika sa mozaicima. U primijenjenoj grafici dobitnik je brojnih diploma i povelja. Bio je član Saveza likovnih umjetnika Jugoslavije, a izlagao je na samostalnim i grupnim izložbama u zemlji i inostranstvu.
Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja: Oktobarska nagrada Beograda 1958., Nagrada Oktobarskog salona Beograd 1960, Veliki pečat Grafičkog kolektiva 1968, Otkupna nagrada (Jesenji salon) Banje Luke 1968, Zlatna igla ULUS-a Beograd 1970, Dvadesetsedmojunska nagrada Bosanske Krupe 1972, Orden rada sa zlatnim vijencem 1972, Vukova nagrada 1985.
Umro je 31. marta 2009. godine u Beogradu.
Ostvarenja
urediKaranovićeve litografije i linografike predstavljaju početak jugoslavenske grafike, a njegov razvojni put grafičara može se posmatrati u dvije faze. Prva faza trajala je u periodu između 1948. i 1958. godine, koji obuhvataju radove litografije i drvoreza u boji, te akvatinte: "Branje šljiva" (akvatinta, 1951), "Pastiri" (litografija u boji, 1955), "Porodica" (litografija u boji, 1955), "Igra u šljiviku" (litografija u boji, 1955).
Druga faza obuhvatila period stvaranja tokom 1960-ih sa osnovnom karakteristikom oslanjanja na tradicionalne grafičke karakteristike i orijentacije na boju, ukazujući na prelaz ka njenoj simboličkoj i ekspresivnoj funkciji. Tokom ovog perioda Karanović za teme svojih radova sa jedne strane najčešće bira prirodu, a sa druge strane antiku. Iz tog perioda su radovi: "Od Stabla" (drvorez u boji, 1954), "Krošnje" (gipsorez, 1956) i "Banovo Brdo" (drvorez u boji, 1956), "Topčider" (litografija u boji, 1957) i "Topola" (drvorez u boji, 1957).
Tokom 1960-ih Karanović je dostigao punu stvaralačku zrelost. Centralna tema u njegovim grafikama je čovjek – njegova figura je najčešće usamljena, rjeđe u paru. Tehnički gledano, javljaju se duboki, grubi urezi – linije rustičnog karaktera koje grade jak i sugestivan crtež, prepoznatljiv u grafikama: "Rub šume" (gravira u linoleumu, 1963), "Mrtvi satir" (gravira u linoleumu, 1963), "Faun popodne" (gravira u linoleumu, 1964), "Dva efeba" (gravira u linoleumu, 1965) i drugi radovi.
Godine 1969. izvodi linogravuru "Srebrna grana", poslije koje radi smanjenim intenzitetom. Tokom 1970-ih uradio je: "Sjećanja na Bosansku krajinu" (1970) i "Pijetalni pano" (1975), nakon kojih definitivno napušta grafiku i posvećuje se slikarstvu. Emocije i kosmička vizija su u osnovi umjetničkih pogleda u djelima Boška Karanovića.[1] U oblasti primijenjene grafike realizovao je diplome, ilustracije, historijske mape i čestitke.
Zavičajna zbirka
urediEnver Krupić, Zdravko Vajagić i Boško Karanović, okupili su 1970. prve umjetnike u Likovnu koloniju "Krušnica" u Bosanskoj Krupi. U koloniji se obrazuju mladi talenti za likovni stvaralački rad, a nastala djela postaju stalna postavka u vlasništvu Gradske galerije, u okviru Javne ustanove "Centar za kulturu, obrazovanje i informisanje" u Bosanskoj Krupi. Krajem 1970-ih likovna kolonija "Krušnica" izašla je iz okvira lokalnog događanja i postala mjesto okupljanja umjetnika iz svih republika bivše Jugoslavije, a kasnije i evropskih umjetnika.[2]
Zavičajna zbirka Boška Karanovića u Bosanskoj Krupi proglašena je za Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[3] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović (predsjedavajući), Ljiljana Ševo i Tina Wik na sjednici održanoj od 11. marta 2011. godine u Sarajevu. Zbirka sadrži 110 grafika i smještena je u objektu Javne ustanove – "Centar za kulturu, obrazovanje i informisanje" Bosanska Krupa u ulici Trg Avde Ćuka bb u Bosanskoj Krupi. U galerijskom prostoru, u kojem je smješteno više od 800 slika nastalih u okviru rada u koloniji, otkrivena je spomen-bista Bošku Karanoviću.
Literatura
uredi- Zoran Pavlović - Boško Karanović. Beograd: Programski savet Galerije Grafički kolektiv (ur. Ljiljana Ćinkul Krstić), 1983.
- Vojislav Vujanović - Bosanska Krupa, Likovna kolonija Krušnica. JU Centar za kulturu, obrazovanje i informisanje Bosanska Krupa, U.L.U. „Krušnica“ Bosanska Krupa, za izdavača: Salih Suljanović, „OKO“ Sarajevo, 2003. (Katalog izložbe).
- Isaković Alaga - Zavičajna zbirka grafika Boška Karanovića. JU Centar za kulturu, obrazovanje i informisanje Bosanska Krupa, U.L.U. „Krušnica“ Bosanska Krupa, za izdavača: Salih Suljanović, Zenica 2005. (Katalog izložbe)
Reference
uredi- ^ "GRAFICALLY-COSMICAL LIGHT DANCE IN WORKS OF BOŠKO KARANOVIĆ" (PDF). servo.aob.rs. Pristupljeno 12. 10. 2022.
- ^ "Izložbom slika završena 47. Međunarodna likovna kolonija "Krušnica"". opcinabosanskakrupa.ba. Arhivirano s originala, 22. 9. 2021. Pristupljeno 12. 10. 2022.
- ^ "Zavičajna zbirka Boška Karanovića". Komisija za nacionalne spomenike. Arhivirano s originala, 5. 6. 2020. Pristupljeno 24. 9. 2017.
