Biskupići (srednji vijek)
Biskupići su u srednjem vijeku bile sjedište bosanskog biskupa, a prema nekima i djeda Crkve bosanske.[1] Biskupići su i naseljeno mjesto u današnjem Visokom.
Tu se nalazila crkva koju je 1194. sagradio ban Kulin, gdje je pronađena poznata Kulinova ploča, blizu današnjeg sela Muhašinovići[2] u općini Visoko. Arheološka ispitivanja su bila skoro nemoguća zbog velike količine novogradnje na ovom području. Anđelić predlaže mogućnost da je ploča donijeta na ovaj lokalitet iz susjednih Arnautovića, gdje se nalaze Mile, što je nekih 20 minuta hoda.[3] Ploča je pronađena 1898. godine. Različita su čitanja urezanog teksta. Ćiro Truhelka kaže da se natpis odnosi na jednu crkvu koju je Kulin podigao u Kučevskom Zagorju. Vladimir Ćorović smatra, na osnovu natpisa, da je Kulin sazidao crkvu nakon što je opljačkao Kučevsko zagorje. Pavao Anđelić se također slaže sa prethodnom dvojicom autora, ali on smatra da je ona sagrađena nakon što je ban putem ugovora ili kupovinom dobio navedeno područje. Također, smatra da je na natpisu opisan tehnološki proces gradnje crkve, da je ona najprije kamenom ozidana, potom stavljena drvena građa, grede i kro. Truhelka smatra da je crkva podignuta u periodu između 1203. i 1204. godine, kada se Kulin zadnji put spominje. Ćorović smatra da je to 1185, dok Anđelić smatra da je crkva podignuta 1194. godine.[3]
Ploča Kulina bana uredi
Ploča Kulina bana pronađena je u proljeće 1898 godine na tzv. Tuštinoj njivi, vlasništvu porodice Šarenac, ispod sela Muhašinovići koja graniči sa selom Biskupićima, sa kojima su vjerojatno nekada činili jednu cjelinu. Pod nadzorom Truhelke još iste godine ploča je dopremljena u Zemaljski muzej u Sarajevu. Sada se nalazi izložena u srednjovjekovnoj zbirci Muzeja pod brojem 919.
Ploča nikada nije duže vremena bila izložena direktnom uticaju atmosferilija, pa su, zahvaljujući tome, ostali vidljivi i najtanji potezi slova ili drugih linija. Sudeći po brojnim kasnijim zapisima i često nesuvislim crtežima, te po stepenu oštećenja na ornamentici, ploča je u svome primarnom položaju morala stajati negdje na dohvat ruke. Ploča je bijela miljevina, široka 66,5 cm, visoka 53 cm, na gornjem desnom i na donjem lijevom rubu je malo oštećena, inače vrlo dobro sačuvana. U gornjem dijelu ploče uklesan je u četiri reda natpis, koji zauzima širinu od 9 cm. Slova prvog reda uklesana su pokrupno, ali su sve manja, a u četvrtom redu pri kraju jedva se i vide.[4]
Ispod ovog natpisa razdijeljena je ploča izbočenim prugama u šest polja, a u svakom polju urezano je po jedno kolo. U svakom kolu opet uklesan je po jedan krst. U prvom kolu taj krst je malen, nešto nakrivljen, a opasan je sa dva koncentrična kola, koja prikazuju ornament sukane vrpce. U sljedeća dva kola krstovi su širokih izvitih krakova, a oblikom i veličinom jednaki su. I naredna dva krsta u donjem redu jednakog su oblika, ali su im krakovi ravni te se na završetku proširuju u trouglaste latice, a krst u šestom kolutu načinjen je od četiri trouglata krila. U svih ovih krstova kraci su jednaki kao u takozvanog malteškog krsta, a na svim, izuzev prvi, urezani su različitom rukom i nejednakim slovima po manji natpisi.[4]
Natpis na čelu ploče vrlo je razgovjetno urezan, ali nije moguće posve sigurno ustanoviti potpuni tekst, pošto je na desnom kraju odlomljen. Nedostaje desetak, dvanaest slova.[4]
Siju crkv’ ban’ Kulin’ zida.
e g d…..jeni Kučev’sko Zagorie
i nade na nu grom(‘ i) u Podgorie Sljepičišt’:
i postavi svoj obraz’ (za ili nad’) pragom’:
B(og)’ dai banu Kulinu zdravie i banici Vojslavi.
Također pogledajte uredi
Reference uredi
- ^ Regan, Krešimir. "Katarina-prijelom" (jezik: engleski). journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ^ Ćiro TRUHELKA, „Natpis Kulina bana“, Glasnik zemljaskog muzeja Bosne i Hercegovine, 1898/X, 617-622; P. ANĐELIĆ, „Revizija čitanja“, 287. i 298-299.
- ^ a b "Crkveno graditeljstvo u vrijeme Kulina bana". Intelektualno (jezik: engleski). 19. 3. 2019. Arhivirano s originala, 15. 5. 2019. Pristupljeno 15. 5. 2019.
- ^ a b c bosanskog bana Kulina[mrtav link]